Može li otpad zatrpati Hercegovinu? Deponije kapacitetima popunjene, a većinom one općinske postoje bez ikakvih uređenja i dozvola. Jedna od takvih odronila se u Jablanici, zatrpala rijeku Doljanku koja je smeće nosila dalje. Bez obzira na to deponija nastavila sa radom, iako šteta nije sanirana, a odroni još uvijek prijete. A koliko je još takvih?

Svijet su obišle slike Grabovčkog jezera kojim pluta smeće. Izgledno većina tog smeća zapravo je stigla Doljankom, jer se sa općinske divlje deponije klizištem smeće odronilo u rijeku.

Adnan Đelmo, ekološki aktivista kazala je:

”Mislim da je ovo jedna trećina deponije je otišla rijekom ka Grabovičkom jezeru.”

Đelmo ovo naziva već velikom ekološkom katastrofom. Ukazujući na činjenicu da već godinama svaka kiša vodom do Doljanke donosi ostatke smeća i tragove sa deponije.

Adnan Đelmo, ekološki aktivista kazao je:

”Nikakvo sortiranje ne postoji na ovoj deponiji samo se s vremena na vrijeme zapali, što je odraz naše nekulture, Vidjeli se na putu ka deponiji da su otpadi na sve strane, od animal otpada i razno čega.”

Na pitanje koje dozvole posjeduje deponija u Jablanici iz jablaničkog komunalnog preduzeća su nam kratko odgovorili da kao većina općinskih deponija da je i ovo neuređena deponija i da se kao takva može svrstati u kategoriju divljih deponija. Također rekli su nam da samo postoji Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za područje općine Jablanica.

Zbog odrona jednog dijela deponije jablanički otpad se mjesec dana odlagao u Konjicu. Putna komunikacija ponovo je uspostavljena i sada, iako već odronjena, jablanička deponija prima novi otpad, ali i mulj prikupljen nakon poplava u Donjoj Jablanici. Plasične ambalaže tih dana prikupljalo je komunalno preduzeće Mostar gdje postoji mogućnost reciklaže. No dio iz Grabovičkog jezera također je prevezen na deponiju Uborak.

”Pored stotinu tona miješanog komunalnog otpada koji na deponiju Uborak bude dovezen svakoga dana iz grada Mostara, ovdje se sada nalazi i dio otpada koji se nakupio na brani na Grabovičkom jezeru. Tu je drveće, ali u crnim vrećama nalaze se i plastične boce koje su ručno pokupljene tih dana.”

A Mostarci već 10 godina u problemima zbog Uborka. Studije pokazale štetnost po biljke, životinje i ljude. Godinama tu odlagan animalni i medicinski otpad, a aktivisti smatraju da se u nekom obliku i danas nastavilo sa tom praksom. Sada žele i proširenje no nema dozvole. Federalna inspekcija izvršila analize i aktivisti vide pomak, jer je utvrđen loš utjecaj i preporučeno zatvaranje. Najavljuju i nove tužbe, upozoravajući da štetni utjecaji zagađenim podzemnim vodama dolaze sve do Jadranskog mora.

Omer Hujdur ispred akcije “Jer nas se tiče”:

”Imamo problem sa muhama ova lokalna naselja imate najezdu, milijarde muha u nekim momentima, imate probleme sa psima lutalicama koji oblijevaju i donose tu bolest u vaše avlije, imamo problem sa smradovima koji se šire, pogotovo. Imamo problem što ne možemo u svojim baštama uzgajati ništa.”

Mirhad Grebović direktor Uborka kaže nam da se od 2019. godine ovdje odlaže isključivo miješani komunalni otpad, a i da imaju sve dozvole za obavljanje trenutnih aktivnosti. No mještani uznemireni, drveće okićeno kesama, ptice i muhe posvuda.

Kod kuća koje se nalaze odmah preko puta deponije Uborak okruženi smo galebovima i drugim pticama grabežljivicama, muhama, nesnosnim smradom i ponekom kesom koju vjetar nanese sa deponije. Iz samog javnog preduzeća Deponije nam je potvrđeno da oko 30 hiljada tona otpada godišnje bude odloženo tu od čega se reciklira samo oko 13%.

Plan kojim je predviđeno zatvaranje deponije postoji već dugo, no izgleda proces kompliciran.

Đani Rahimić, v.d. direktor Komunog preduzeća Mostar:

”Tu nije specificirano šta dalje uraditi sa otpadom nego je ta studija fokusirana samo na lokaciju.”

Naredne sedmice će u sradnji sa vlastima Grada Mostara održati i okrugli stol sa stručnjacima iz Austrije koji su tamo radili na izgradnji spalionica. Pored gradskih vlasti prisustvovat će mu i federalni i kantonalni ministri okoliša, ali i načelnici okolnih općina, pošto Rahimić dodaje da je izgradnja spalionice, ukoliko do toga dođe, kompliciran proces, a ona bi zasigurno primala otpad šireg područja regije.

Đani Rahimić, v.d. direktor Komunog preduzeća Mostar:

”Kako bi se svi oni informisali i diskutovali o nekim mogućnsotima da kažem zbrinjavanja tog otpada, na moderne neke načine. Koje između ostalog podrazumijevaju izgradnju spalionica.”

Neophodno, no zahtijeva i zakonske reforme i spremnost. Za to vrijeme Hercegovinu može zatrpati i kontaminirati smeće. Zagađenja okoliša, ali i dovoženje novog i vraćanje starog otpada na oštećenu jablaničku divlju deponiju izgleda ne zabrinjavaju nadležne. Najave rješenja postoje godinama, a za konkretne poteze potrebno mnogo više. Od pojedinačnog razdvajanja otpada stanovništva pri bacanju do svih nivoa vlasti, koji osim trenutnih težnji za očuvanje pozicija konačno trebaju početi misliti i na to kakvu zemlju ćemo ostaviti iza sebe budućim generacijama.