Protesta zbog mogućih Schmidtovih nametanja već je bilo nekoliko, ali veliko je pitanje ima li od toga neke koristi. I oni koji ih organizuju svjesni su svega ali nastavljaju se kažu boriti.

Prije osam godina je Azra Zornić dobila spor protiv BiH na Evropskom sudu za ljudska prava. No, ni danas se, kao ni ostali građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jedne od tri etničke grupe, ne može kandidovati na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo. A visoki predstavnik se, čini se, kaže, stavlja u ulogu samo jedne etničke grupe.

“Ja i dalje tvrdim da je riječ o aparthejdu, vladavine manjine, manje grupe građana okupljene oko HDZ-a nad cijelom BiH na način da kroz Dom naroda paralizuju Institucije BiH i samim tim paralizuju život u BiH“, kaže Azra Zornić, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Christian Schmidt s druge strane poručuje kako mu je cilj veća funkcionalnost BiH, a ne dalja etnička podjela. Promjene Ustava, smatra on, trebaju značiti i sistem sa manje blokada, a ne samo dodavanje “ostalih”.

“Potrebno nam je da ljudi u BiH kao u drugim zemljama Zapadnog Balkana uzmu stvari u svoje ruke i odluče šta će to uraditi. Ja bih zaista napravio razliku između političkih stranaka onih koji imaju ovlasti i onih koji žele da se približe Evropskoj uniji. Ljudi trebaju našu pomoć, ali na ljudima, stanovnicima BiH je presudna stvar“, kazao je 30.08. Christian Schmidt.

No iako se forsira da se dogovor oko izmjena Izbornog zakona prepustiti Institucijama BiH, rješenje vladajuće stranke u Federaciji, čini se, neće uskoro naći. Ne samo da pomaka nema, već se i nadaju drugačijim ishodima.

“Mislim da njegov Ured želi da sasluša sve političke aktere, da vidi šta mi mislimo o tome, da li je dobro da on to uradi sada ili da eventualno to uradi nekad poslije izbora ili da to prepusti čak političkim strankama pobjednicama izbora da to bude njihov prvi zadatak“, kazala je Alma Čolo, zastupnica SDA u PS BiH 31.08. ove godine.

“Ako je već nametnuo dvije odluke, jedna se odnosi na finansiranje, a druga na ovaj dio integriteta izbornog procesa ili tehničkih izmjena, kojim se daju određene nove ovlasti instituciji Središnjeg izbornog povjerenstva koji je također nelegalno i nelegitimno izabran u BiH, onda je u tom paketu morao riješiti i pitanje onih detalja koji se odnose na Predsjedništvo BiH i izbore u Dom naroda BiH. Ja očekujem da taj posao završi”, ranije je kazao Dragan Čović, lider HDZ BiH.

Sve ovo navelo je građane BiH na proteste pred zgradom OHR-a već nekoliko puta. Ali ne, kako tvrde, protiv visokog predstavnika i međunarodne zajendice, već protiv moguće selekcije pri provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Opširnije u prilogu Sande Arnautović.