Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH i Hrvatskoj, navodi se u presudi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića, piše u nedjelju Jutarnji list.

Stanišić i Simatović su krajem lipnja ove godine osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu, a oslobođeni za druge zločine. Raspravno vijeće nije utvrdilo da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj. Vijeće je, prema tada objavljenom sažetku presude, utvrdilo da su znali za udruženi zločinački pothvat, ali je objašnjeno da tužitelji nisu dokazali da su Simatović i Stanišić, s ostalim sudionicima, dijelili tu zločinačku namjeru. Tada nije precizirano tko su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata, no u presudi koju je Mehanizam objavio 6. kolovoza, a koja sadrži 296 stranica, to je precizirano.

Pretresno vijeće zaključuje da je zajednički “zločinački cilj dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu i Republici Srpskoj, s ključnim članovima koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina”. Članovi udruženog zločinačkog pothvata bili su, kako se navodi, Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan, stoji u presudi pod točkom 380.

“Izvan razumne sumnje je dokazano” da je barem “od kolovoza 1991. postojao zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno ukloni, činjenjem zločina progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela (prisilno premještanje), većina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, navedeno je u presudi Mehanizma.

Premda je 2001. prebačen u Haag, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine. Prva optužnica protiv njega podignuta je u svibnju 1999. zbog zločina na Kosovu. U listopadu 2001. optužen je za zločine u Hrvatskoj, a prva optužnica za zločine u BiH podignuta je u studenom 2001. Godinu poslije ta je optužnica izmijenjena i ondje je navedeno da je Milošević sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991., a trajao je najmanje do 31. prosinca 1995.

Suđenje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okončano jer je umro 11. ožujka 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osuđen. Baš je zato od povijesnog značenje da je Pretresno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević, zaključuje Jutarnji list.