Haaretz o Jevrejima u BiH: Stoljećima dio društva, i dalje isključeni iz Predsjedništva

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, za Haaretz govori o ustavnim ograničenjima koja je osporavao pred sudom u Strasbourgu zajedno s Dervom Sejdićem, predstavnikom romske zajednice.

Sud je 2009. presudio u njihovu korist, utvrdivši diskriminaciju u pristupu Predsjedništvu BiH i državnom Domu naroda. Međutim, odredbe koje te funkcije rezervišu za Bošnjake, Srbe i Hrvate nisu promijenjene.

„Mnogi me pitaju: Ako promijene Ustav, hoćete li se kandidovati za Predsjedništvo?“, rekao je Finci.

„Kažem im: Ako mi donesete vijest da je moja prijava prihvaćena i da su promijenili Ustav, naravno, spreman sam biti kandidat. Ali samo sam malo mlađi nego što je Biden bio kada je odustao – možda je vrijeme da i ja odustanem“.

Haaretz naglašava da Finci postupak nije pokrenuo samo zbog vlastitih političkih ambicija. U središtu je pitanje jednakih prava građana u sistemu koji, prema njegovim kritičarima, učvršćuje nacionalne podjele.

„Niko nije bio toliko zainteresovan za izgradnju države“

Rahela Džidić, predsjednica Jevrejske općine Sarajevo, upozorava da odsustvo rata nije isto što i izgrađen mir.

„Trenutno smo u stanju u kojem nemamo rat, ali zapravo nemamo ni mir, i to je veoma problematično“, rekla je za Haaretz.

Prema njenim riječima, tri najveće etničke grupe u poslijeratnom periodu bile su više zaokupljene izgradnjom vlastitih nacija – bošnjačke, srpske i hrvatske.

„Ali niko nije bio toliko zainteresovan za izgradnju Bosne i Hercegovine kao nacije i države“, kazala je.

List piše da su manjine često među najodlučnijim zagovornicima zajedničkog bosanskohercegovačkog građanskog identiteta, ali se suočavaju s izuzetno složenim političkim uređenjem.

Ustav BiH, sadržan u Aneksu IV Dejtonskog sporazuma, predviđa tročlano Predsjedništvo i državni Dom naroda sastavljen od po pet bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata. Građani izvan tih kategorija isključeni su iz mogućnosti obavljanja tih funkcija.

Haaretz procjenjuje da ta ograničenja pogađaju više od 100.000 građana. Prema podacima koje list navodi, jevrejska zajednica u BiH broji manje od hiljadu članova, približno polovina njih živi u Sarajevu.

Kritika diskriminacije nije odbacivanje Dejtona

Džidić ističe da zahtjev za promjenama prati svijest o važnosti sporazuma koji je zaustavio rat.

„Ali to je Dejton i ne želimo da nas smatraju protivnicima Dejtona. To naš položaj čini veoma teškim“, rekla je.

Naglašava da je za promjenu sporazuma potrebna saradnja svih.

„Ako ne mogu sarađivati kako bi promijenili Dejton, onda ne mogu sarađivati ni kako bi upravljali ovom državom“.

Vladimir Andrle, predsjednik jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija, smatra da se postojeće uređenje koristi za jačanje nacionalizma.

„Koriste ga za izgradnju etnonacionalističkog narativa. Pred izbore na površinu izbija najgori nacionalizam“, rekao je za Haaretz.

List u tom kontekstu navodi podijeljene reakcije na smrt Ratka Mladića, osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te njegovo javno veličanje i sahranu u Beogradu.

Zajednica koja je pomagala cijelom Sarajevu

Haaretz današnji položaj Jevreja razmatra i kroz njihovu višestoljetnu historiju u BiH, od dolaska Sefarda nakon progona iz Španije do doprinosa razvoju Sarajeva.

„Apsurdno je da su prije 200 godina postojali jevrejski predstavnici, Jevreji koji su posebno imenovani na državne dužnosti, zaduženi za obrazovanje i slično, a da smo danas, zato što smo Jevreji, manjina i nemamo ta prava“, rekla je Džidić.

List podsjeća na Emerika Bluma, sarajevskog gradonačelnika i preživjelog iz Holokausta, te na humanitarni rad La Benevolencije tokom opsade Sarajeva.

Uz podršku međunarodnih jevrejskih organizacija, zajednica je organizovala konvoje kojima je iz opkoljenog grada spašeno više od 2.000 ljudi. Pružala je utočište, vodila apoteku, školu i javnu kuhinju koja radi i danas.

Andrle je imao sedam godina kada je počeo rat, a pomoć La Benevolencije bila je važna za njegov opstanak.

„I danas osjećam duboku zahvalnost. Kada pogledam šta su tadašnji čelnici La Benevolencije radili, bili su mi istinski uzori u ljudskosti, empatiji i želji da pomognu čovjeku“, rekao je.

Od preuzimanja dužnosti 2022. godine proširio je aktivnosti organizacije usmjerene na suzbijanje mržnje i predrasuda te zagovaranje građanskog društva.

„Kad god se pojavi problem u bosanskohercegovačkom društvu, Jevreji reaguju jer, uprkos svemu, i dalje osjećamo odgovornost prema njemu. I dalje se osjećamo važnim dijelom ovog društva zbog naše historije, bez obzira na broj ljudi u zajednici“, poručio je Andrle.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad