U večerašnjem Pressingu na N1 sa Amirom Zukićem gostovali su profesori, eksperti za međunarodne odnose i diplomatiju, članovi Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost, Sead Turčalo i Emir Hadžikadunić. Govorili su i o odnosu nove američke administracije na čelu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom te o potezima koje bi BiH mogla povući u svoju korist.

Da li je Dejtonski sporazum ugrožen kao i postojeći ustavno-pravni poredak ove zemlje koji je zasnovan na njemu? Hoće li kao što smo slušali sve ovo vrijeme da se neće ništa mijenjati u politici američke administracije prema BiH ili ćemo doći u situaciju da će se, kada BiH dođe na red u Trumpovoj politici, stvari iz temelja mijenjati?

Hadžikadunić: Ako gledamo generalno, osnovni i temeljni postulat političkog realizma je da jake države rade ono što žele, a da slabije države trpe ono što moraju. U konstelaciji i regionalnih i evropskih odnosa kao i euroatlantskih mi smo jedan mali igrač i u tom kontekstu smo ovisni. Mi smo manje subjekat, a više objekat međunarodnih odnosa s čime naravno nismo zadovoljni. A ako govorimo o Dejtonu, možemo se složiti i optimista sam po tom pitanju da je to jedan uspješan mirovni sporazum kojeg je moderirala Amerika i ako se sjetimo inauguralnog govora Donalda Trumpa on je rekao da će se uspjeh njegove administracije mjeriti po tome koliko ratova je on zaustavio ili koliko ih je spriječio. Ako se te rečenice uhvatimo i ako naša politička elita predstavi Trumpovoj administraciji da je Dejtonski mirovni sporazum jedan vanjskopolitički uspjeh američke administracije iako to vezuje više za demokrate, međutim, BiH je uživala podršku i republikanaca i mislim da je to jedna uspješna priča američke administracije koju u tom kontekstu treba i iskoristiti.

Turčalo: Složio bih se s ovom konstatacijom i dodao bih da Dejtonski mirovni sporazum jeste jedan od najuspješnijih projekata SAD-a poslije Hladnog rata. I ono što secesionistički akteri znaju, ali s tim u javnost ne izlaze jeste da ono što Trump želi kao svoje naslijeđe je stabilnost, a neki drugi njihovi saveznici poput Orbana žele opet zbog sebe stabilan Balkan. Međutim, ne smijemo dozvoliti da se dovede u pitanje izvorni Dejton koji znači 50.000 NATO vojnika u BiH, između ostalog, jer je to nešto što jeste izvorni Dejton i mislim da ta najprostija analiza benefita i troškova koja se treba predočiti koji bi imali sluha za izvorni Dejton je dovoljna za one koji kalkulišu na način transakcione politike.

Priziva li Dodik otcjepljenjem tih 50.000 NATO vojnika?

Turčalo: On u suštini sada kalkuliše time da se Amerika povlači iz multilateralnih institucija i dolazi do distribucije moći koje će pokušati popuniti i Rusija i Kina, ne toliko Evropska unija koja je sada u nekoj potpunoj konfuziji i bez obzira na možda čak neočekivano brzu reakcij u smislu internog savjeta kako se postaviti prema novoj administraciji SAD-a nema dovoljno da proicira neku svoju političku ili vojnu moć. On kalkuliše s tim, ali zapravo svi znamo kako je Dejton kreiran i gdje je kreiran i kako je bilo dan prije Dejtona. Mislim da bi tako otvoreno trebalo pričati s onima koji bi mogli imati uši za jednu njegovu takvu priču.

Prof. Hadžikaduniću Vi ste u Prištini i recite mi da li postoji strah od povlačenja Amerikanaca i NATO trupa s Kosova?

Hadžiukadunić: Kroz moje kontakte s predstavnicima akademske zajednice na Kosovu, ne osjetim tu vrstu prijetnje, jako puno je američkih zastava u Prištini i postoji doza samouvjerenosti među lokalnim stanovništvom. Politički predstavnici s ovog prostora imali su nekoliko neposrednih kontakata sa Trumpovom administracijom. Ramush Haradinaj se nekoliko puta slikao s nekima od tih ljudi. Također administracija Rame i to je susjedna država ima neke kontakte s američkom administracijom i oni to ne očekuju jer bi to bio veliki zaokret. Mi ovdje još ne znamo šta će Rusija u sklopu paketa za mirovni sporazum u Ukrajini predložiti SAD-u za Balkan možda će biti teme za koje će Rusija biti zainteresovana. To prije svega može biti pitanje Kosova ili BiH. To je jedna nepoznanica i ne treba spekulisati o tome i može biti jedna prijetnja i za Kosovu i BiH.

Richard Grennel prvi Trumpov čovjek se založio protiv Albina Kurtija i pokušao stvoriti koaliciju protiv njega. Sjetimo se njegovih prvih prijedloga o zamjeni teritorija između Kosova i Srbije i možda se to može opet vratiti na scenu?

Hadžikadunić: Zaista je simptomatično da je Grennel imao u posljednje vrijeme nekoliko tvitova protiv Kurtija, a koji favoriziraju političku opoziciju na Kosovu. Postoji to jedno negativno iskustvu administracije sa smjenom Kurtija, ali se onda on opet vratio nakon izbora. Kurti jeste malo podbacio, ali je demonstrirao jedno političko umijeće i njega interesuje Kosovo ne toliko neke druge stvari na političkoj sceni.

Prof. Turčalo osjećate li vi strah od povlačenja Amerikanaca iz BiH? Sve je šokiralo gašenje i povlačenje USAID-ovih projekata, organizacije koja je godišnje davala stotine miliona dolara za BiH. Šta očekujete da će se desiti u BiH nakon svega toga?

Turčalo: Treba se prilagođavati tome umjesto da budemo začuđeni. Trebali smo prije pola godina pročitati sve to što je napisano na tih 999 stranica da se mogao graditi scenarij šta će se desiti nakon što Trump dođe na vlast. Mi smo posljednjih godina imali jedan izraženi intervencionizam SAD-a kroz Američku ambasadu, a imamo naučene lekcije iz 2002. i 2014. godine kada je međunarodni intervencionizam bio snažan da su te političke strukture koje su iz toga nastajale slabile i propadale i ostavile gore od zatečenog stanja. Ovdje mislim da je nekako ključ da iz ove polarizacije počnemo učiti da postavljamo pitanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje