O temi “Građansko uređenje BiH kao historijska nužnost i prirodno pravo moderne države/nacije”, govorili su prof. dr. Enver Halilović i dr. Nermin Tursić.

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović u uvodnom obraćanju rekao je kako “Krug 99” od svog osnivanja zastupa ideju građanskog uređenja države BiH.

Zašto BiH treba da pripada modernom demokratskom svijetu i treba da pripada svijetu liberalne demokracije, pitanje je koje, prema riječima Kulenovića, treba da bude podsjetnik biračima koji će glasati na predstojećim izborima, da glasaju za budućnost, za onu modernu BiH koja će biti sastavni dio demokratskih zemalja svijeta.

Kada se govori o teoriji prirodnog prava, profesor Imamović je kazao kako primarna stvar jeste da je ona utemeljena na racionalističkoj filozofskoj baštini, te kako je ona u suštini racionalistička.

“Najznačajnija karakteristika svih pravnih sistema kroz historiju čovječanstva koji su bili utemeljeni na doktrini prirodnog prava su općenitost zakona, jednaka prava za sve i jednaka pravna zaštita svih, da su svi građani u političkom smislu jednaki. Nemogući su zakonski akti i političke nejednakosti ljudi po rasi, spolu, vjeri, političkim stavovima”, naveo je Halilović.

U tom kontekstu prokomentarisao je i prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji je predstavio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Ako posmatramo prijedlog koji smo mogli vidjeti u medijima o izmjeni Izbornog zakona i djelomičnoj izmjeni Ustava, možemo vidjeti koliko je on bio direktno u suprotnosti upravo sa ovim osnovnim principima prirodnog prava odnosno građanske države koja podrazumijeva jednakost u svemu pa i jednakost u pogledu glasa”, poručio je Halilović.

Dodao je kako je etnička država zapravo država nepravednih zakona. Ona ozakonjuje i podstiče međuetničke razlike, odnosno uspostavlja pravnu i političku nejednakost ljudi po etničkom političkom principu.

“Onda kada zakoni legaliziraju i pravno legitimiraju bilo koji oblik i na bilo kolikom stupnju individualnu ili kolektivnu nejednakost, pravna država koja donosi i primjenjuje takve zakone nije i ne može se smatrati niti pravnom državom niti državom vladavine zakona, već nepravednom pravnom državom zasnovanoj na nejednakosti, što znači na nepravdi ili rezultatima nepravde”, smatra Halilović.

“Intencija Bosne i Hercegovine kao jedini put ulaska u savremene tokove društvenog uređenja i savremene države jeste uređenje države na građanskim principima i to posebno na principima i postulatima prirodnog prava”, dodao je.

Na pitanje novinara koliko je realna građanska država u BiH, odnosno koliko je opasno raspakivanje Dejtonskog sporazuma u kontekstu mogućih sukoba, Halilović je odgovorio:

“Uvjeren sam da nikakvih sukoba ne bi bilo. Ideja građanske države ne proizvodi sukobe, nego proizvodi stabilnost i sigurnost. Vrlo sam uvjeren da je većina građana u BiH, svih nacionalnih i etničkih grupa, opredjeljena za građansko uređenje, da oni vrlo dobro znaju šta to donosi u perspektivi, u pogledu obezbjeđenja pretpostavki za prosperitetan razvoj BiH, za uspostavu nove platforme za normalan život i da je većina građana za takvu koncepciju.”