Handžić: Trojka je sve manje djelovala kao tim, ako SDP ode sa SDA to nećemo doživjeti kao izdaju

Gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1, Handžić je govorio o političkoj situaciji nakon izbora održanih 4. oktobra, unutrašnjim previranjima u Našoj stranci i izazovima koji je očekuju nakon odlaska Sabine Ćudić s predsjedničke funkcije.

Iako priznaje da su izborni rezultati bili lošiji od očekivanih, uvjeren je da stranka može obnoviti povjerenje birača do narednih lokalnih izbora, ali i općih izbora 2030. godine.

"Najveći dio izgubljenih glasova dolazi iz Kantona Sarajevo"

Na početku razgovora Handžić je potvrdio da je Naša stranka najveći pad podrške zabilježila upravo u Kantonu Sarajevo, koji je godinama predstavljao njeno najvažnije izborno uporište.

Naglasio je da je Predsjedništvo stranke već održalo dvije sjednice, ali da se ozbiljni zaključci o uzrocima izbornog neuspjeha ne mogu donositi na osnovu pojedinačnih procjena.

"Posebno u Kantonu Sarajevo. I najveći dio tih glasova, odnosno glasova koji su utjecali na pad rezultata Naše stranke na općim izborima u odnosu na 2022. godinu, jeste s teritorije Kantona Sarajevo. I najveći dio glasova koje generalno Naša stranka osvaja u tom ukupnom zbiru na nivou Federacije, tačno je, dolazi s područja Kantona Sarajevo. Mi smo do sada imali dvije sjednice Predsjedništva i, naravno, sada svako od nas ima neke svoje subjektivne, odnosno individualne stavove o tome šta je potencijalno, hajde tako da kažem, moglo poći po zlu u prethodnom periodu, pa je to utjecalo na pad glasova za Našu stranku, specifično za Kanton Sarajevo. Međutim, neozbiljno bi bilo i ne bi ni za Našu stranku ni za naše birače bilo korisno da na osnovu nekih paušalnih, individualnih procjena pravimo neku vrstu strategije kako bismo sami sebe korigovali, popravili i unaprijedili naš rad. Tako da nam u narednom periodu, zaista, što se Naše stranke tiče, predstoji jedna ozbiljna analiza, kako među članstvom tako i s našim biračima, da na ispravan način utvrdimo razloge koji su doveli do pada rezultata", kazao je Handžić.

Govoreći o iskustvima iz predizborne kampanje, otkrio je da su predstavnici Naše stranke kroz direktne razgovore s građanima dobili jasne poruke o problemima koji ih najviše opterećuju.

Posebno su se izdvojili problemi s održavanjem komunalne čistoće i vodosnabdijevanjem u Kantonu Sarajevo.

"Ono što mogu reći s terena, evo, u periodu izborne kampanje, nešto iskustveno, kroz razgovor s građankama i građanima na ulici, jeste da smo dosta u ovoj kampanji provodili aktivnost kucanja ljudima na vrata. Suočili smo se, tako da kažem, direktno s građanima i građankama. Ono što mogu iskustveno reći jeste da su problemi u komunalnoj privredi bili ono što je najveći procenat ljudi navodio, prvenstveno s akcentom na komunalnu čistoću i vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo", istakao je.

Na pitanje je li dugogodišnje učešće Naše stranke u vlasti u Kantonu Sarajevo doprinijelo lošijem izbornom rezultatu, posebno imajući u vidu da su i NiP i Naša stranka izgubili dio podrške, dok je SDP popravio svoj rezultat, Handžić je ukazao na probleme u funkcionisanju Trojke.

Prema njegovim riječima, politički partneri s vremenom su sve manje nastupali kao jedinstvena cjelina, dok su se uspjesi i neuspjesi pojedinih institucija i funkcionera počeli posmatrati odvojeno.

"To sam nedavno govorio. Mislim da je to poprilično bio problem Trojke kao tima, što je od 2018. godine, kada smo se okupili, kako je vrijeme prolazilo, Vlada sve manje djelovala kao tim. I uspjesi i kritike, odnosno negativne stvari, pretjerano su se individualizirali", rekao je Handžić.

Voditelj je potom podsjetio na pitanje koordinacije između lidera stranaka Trojke, navodeći da javnost gotovo nije imala priliku vidjeti zajedničke sastanke Sabine Ćudić, Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića.

Handžić je odbacio mogućnost da su odnosi među partnerima bili toliko loši da nisu mogli sarađivati, ali je priznao da je izostanak snažnijeg zajedničkog djelovanja ostavio posljedice.

Posebno je naglasio da bi, prema njegovom uvjerenju, rezultat bio drugačiji da je nakon ostavke premijera Kantona Sarajevo u martu došlo do rekonstrukcije Vlade KS.

"Nisu naši odnosi nikada bili do te mjere loši da ne možemo zajedno funkcionisati, daleko od toga. Ali, evo, neke sitnice zaista su utjecale na to. Mislim da je i javnost sve manje percipirala, evo, hajde da kažem, konkretno Vladu Kantona Sarajevo kao jednu vrstu tima. Ono što mogu reći jeste da sam ubijeđen, evo, to sam zaista govorio i prije neki dan, da bismo, da je došlo do rekonstrukcije, odnosno imenovanja nove vlade nakon ostavke premijera Kantona Sarajevo iz marta, kao tim napravili puno bolje rezultate na izborima. Imali bismo jedan novi četverogodišnji zamah, kako je Naša stranka to i predlagala. A evo, nažalost, do toga nije došlo. Naša stranka je jedna od stranaka iz te grupacije koja je na neki način platila cijenu i, okej, mislim, radit ćemo na tome da to sve popravimo, sasvim sigurno", izjavio je.

"Ostavka Sabine Ćudić nije fiktivna, kola su se na njoj slomila"

Jedna od najvažnijih tema razgovora bila je neopoziva ostavka Sabine Ćudić na funkciju predsjednice Naše stranke, koju je podnijela nakon objavljivanja izbornih rezultata.

Na pitanje hoće li njena ostavka biti jedina ili se mogu očekivati i ostavke drugih funkcionera, Handžić je istakao da Ćudić ne može sama snositi odgovornost za rezultat stranke, posebno jer je na njenom čelu provela tek godinu dana.

"Sabina Ćudić je na čelu stranke i samim tim je kao predsjednica stranke preuzela tu vrstu odgovornosti u smislu njene ostavke, koja je konačna, kako ste to mogli vidjeti i u saopćenju Naše stranke od prije neki dan, jer se i ta vrsta ostavke u javnosti problematizirala, da li je fiktivna, lažna i tako dalje. Naravno da predsjednica Ćudić za godinu dana upravljanja Našom strankom u vanrednom mandatu ne može individualno biti niti najodgovornija niti jedina odgovorna osoba za izborni rezultat", naglasio je.

Govoreći o tome je li promjena predsjednika u trenutku političke krize dobar potez, Handžić je poručio da je preuzimanje odgovornosti dio političke kulture koju Naša stranka nastoji njegovati.

Objasnio je da Statut stranke predviđa da predsjednik ili predsjednica nakon lošijeg izbornog rezultata svoj mandat stavi na raspolaganje Glavnom odboru, ali da je Ćudić odlučila podnijeti konačnu ostavku, bez mogućnosti da stranački organi odlučuju o njenom ostanku.

"Ubijeđen sam da Naša stranka, otkako postoji, interno svakako gaji jedan nivo političke kulture koji je kroz svoje političko djelovanje uvijek pokušavala ustanoviti u političkom prostoru Bosne i Hercegovine. I ovo što sam maloprije spominjao, lijepo je primati pohvale za neke fine i uspješne stvari, ali treba znati primiti i kritike za neke stvari i preuzeti odgovornost, posebno za neke stvari koje nisu kako treba. Mi imamo u Statutu Naše stranke određeno da predsjednik ili predsjednica stranke, u slučaju lošijih izbornih rezultata, stavlja svoj mandat predsjednika ili predsjednice na raspolaganje Glavnom odboru stranke. U ovom slučaju predsjednica Ćudić otišla je i korak dalje. Dakle, nije uopće Glavnom odboru svoju ostavku slala na razmatranje i stavila mandat na raspolaganje, nego je ta njena ostavka bila konačna. Naša stranka je oduvijek razvijala, tako da kažem, jednu vrstu demokratskog pluralizma iznutra. Sabina Ćudić je peta predsjednica Naše stranke od njenog osnivanja, a imate stranke u bh. političkom prostoru koje su nastale kada je krenulo višestranačje, a koje do danas nisu imale više od tri predsjednika", rekao je.

Handžić smatra da česte promjene rukovodstva nisu nužno negativno utjecale na politički identitet i izborne rezultate Naše stranke.

Podsjetio je da je stranka i tokom mandata prethodnih predsjednika, uključujući Edina Fortu i Predraga Kojovića, ostvarivala kontinuirani rast podrške.

Međutim, priznao je da je posljednji izborni neuspjeh došao upravo u vrijeme predsjedničkog mandata Sabine Ćudić, iako smatra da je odgovornost znatno šira.

Pritom je posebno izdvojio vlastitu ulogu u Kantonalnoj organizaciji Naše stranke u Sarajevu.

"Ne bih rekao da je to ko je na čelu Naše stranke pretjerano utjecalo na rezultate. Evo, hajde samo to da uzmem, na percepciju javnosti prema Našoj stranci i izborne rezultate koje je Naša stranka postizala, zato što smo kao tim zajednički radili neke dobre stvari za koje smo mi smatrali da ih treba raditi i da su dobre. Dakle, Sabina Ćudić je peta predsjednica, bili su prije nje i gospodin Forto i gospodin Kojović. Naša stranka je u cijelom tom periodu imala deset godina kontinuiranog rasta izbornih rezultata. Nažalost, da tako kažem, pod navodnicima, evo, kola su se slomila na predsjednici Ćudić, a sigurno, kako sam na početku odgovora rekao, da nije isključivo njena individualna odgovornost, da je tu puno individualnih kotačića koji su dio te odgovornosti, uključujući i mene personalno kao nekoga ko je prethodne, ne znam, između dvije i tri godine proveo na čelu Kantonalne sarajevske organizacije, pa čak možda i veća nego njena", priznao je Handžić.

Na proljeće 2027. godine izbor novog predsjednika i rukovodstva

Naša stranka bi na redovnom kongresu, planiranom za proljeće 2027. godine, trebala izabrati novog predsjednika, tri potpredsjednika i ostale stranačke organe.

Handžić je istakao da ne očekuje promjenu političkog identiteta stranke, bez obzira na to ko bude izabran na njeno čelo.

"Mi smo se uvijek, bez obzira na to ko vodi stranku, kretali u nekim okvirima koje smo od 2008. godine sami sebi zacrtali. I zaista, ponavljam, ko god da je vodio stranku, trudili smo se maksimalno da iz tih naših okvira ne izlazimo. Predstoji nam redovni kongres Naše stranke na proljeće 2027. godine. Otvaramo jedan potpuno demokratski proces u kojem se svako ko ima želju i ambiciju može kandidovati, konkretno za predsjednika, uz uslov da prikupi pet i više kandidatura od lokalnih organizacija. Ali ne bira se samo predsjednik Naše stranke, biraju se i tri njegova zamjenika, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Etička komisija", objasnio je.

Na pitanje razgovara li se već o imenima potencijalnih kandidata za novog predsjednika ili predsjednicu, odgovorio je da je za to još prerano.

"Zaista ne. Još uvijek, evo, radimo na nekim drugim internim stvarima, kao što će uslijediti ova analiza naših rezultata, i mislim da niko prije 20 dana nije očekivao ni ovakve rezultate ni konkretno ostavku, tako da je to nešto što će uslijediti", kazao je.

"Mislim da Naša stranka treba ostati u opoziciji u Kantonu Sarajevo"

Posebno važan dio razgovora odnosio se na formiranje nove vlasti u Kantonu Sarajevo, gdje, prema preliminarnim rezultatima, politička grupacija okupljena oko SDA ima tijesnu prednost.

Iako se očekuje da će Naša stranka nakon izbora napustiti vlast, Handžić je naglasio da konačnu odluku tek trebaju donijeti nadležni stranački organi, nakon objavljivanja zvaničnih izbornih rezultata.

Ipak, iznio je vlastiti stav da bi Naša stranka u narednom mandatu trebala djelovati iz opozicionih klupa.

"Moje mišljenje je da Naša stranka u Kantonu Sarajevo u narednom mandatu treba ostati opoziciona stranka. Govorim svoje mišljenje, da me pogrešno ne percipirate, zato što će sastanci organa stranke koji će odlučivati o poziciji Naše stranke po tom osnovu tek uslijediti kada budu zvanični izborni rezultati. I nije to samo Kanton Sarajevo nego i svi drugi nivoi vlasti gdje je Naša stranka osvojila mandate", poručio je.

Može li doći do blokade formiranja nove Vlade KS?

U nastavku razgovora otvoreno je pitanje mogućih komplikacija prilikom izbora rukovodstva Skupštine Kantona Sarajevo i imenovanja mandatara za sastav nove Vlade.

Naime, nova skupštinska većina mogla bi se suočiti s problemima zbog rasporeda zastupnika u klubovima konstitutivnih naroda i Ostalih.

Handžić je objasnio da Naša stranka ima tri zastupnika raspoređena u različitim klubovima, ali da, prema trenutnom odnosu snaga, najveći utjecaj na izbor rukovodstva ima SDP.

"Što se tiče ovih potencijalno najavljenih blokada, generalno kada je u pitanju izbor rukovodstva prema trenutnim rezultatima, kažem, teško je to trenutno ocijeniti, zato što je pet ili šest aktuelnih ministara u Vladi Kantona Sarajevo osvojilo mandate, bilo u Skupštini, bilo na drugim nivoima vlasti. Ne znam u ovom trenutku da li će oni stavljati svoje mandate u mirovanje ili će te mandate preuzimati, ali evo, uzet ćemo za referencu trenutno stanje. Naša se stranka tu puno i ne pita. Dakle, mi imamo tri zastupnika, sva tri su raspoređena u različitim klubovima naroda i Ostalih. Od ova tri kluba koji nisu bošnjački, dominantnu ulogu i poziciju igra Socijaldemokratska partija. U Klubu Ostalih i Klubu Hrvata mogu maltene sami izabrati člana rukovodstva. U Klubu Srba imaju dva zastupnika, uz gospođu Jurišić iz Naše stranke koja je tu. Tako da je, ne govorim ovo kao nešto suspektno ili da nešto insinuiram, ali zaista jeste najadekvatnije pitanje za Socijaldemokratsku partiju u smislu toga šta će se potencijalno dešavati. Sam izbor rukovodstva nije sporan. Potencijalni problem može se pojaviti...", rekao je Handžić.

Na dodatno pitanje odnosi li se mogući problem na imenovanje mandatara, potvrdio je da bi upravo ta procedura mogla biti ključna.

"Tako je, pri imenovanju mandatara. Ali on je u rukama budućeg predsjedavajućeg Skupštine, zato što Poslovnik o radu Skupštine Kantona Sarajevo kaže da klubovi zastupnika dostavljaju predsjedavajućem Skupštine prijedlog imena mandatara, a predsjedavajući Skupštine, u konsultaciji sa zamjenicima, to ime šalje dalje", pojasnio je.

Posebno je naglasio razliku između konsultacija i konsenzusa, koja bi mogla biti značajna u tumačenju skupštinskih procedura.

"U Poslovniku piše 'u konsultaciji sa zamjenicima'. Dakle, ne piše konsenzus. I mislim da je to malo, hajde tako da kažem, žargonski blaža varijanta od samog konsenzusa. Konsenzus bi značio da svi apsolutno moraju dati svoju saglasnost", naveo je Handžić.

"Naša stranka spremna podržati dobre odluke i iz opozicije"

Iako smatra da bi Naša stranka trebala biti opozicija, Handžić ne isključuje mogućnost podrške pojedinim prijedlozima nove vlasti.

Na pitanje bi li zastupnici Naše stranke mogli glasati za određene odluke, zakone ili poteze nove vlade, bez formalnog ulaska u koaliciju, istakao je da opoziciono djelovanje ne bi trebalo podrazumijevati automatsko protivljenje svim prijedlozima vlasti.

"Ja, iskreno da kažem, nikada neću razumjeti kada je neko opozicija samo da bi bio opozicija. I Naša stranka je do 2018. godine uvijek bila opoziciona stranka i uvijek smo se trudili da budemo korektivni faktor. Suludo bi bilo obarati na Skupštini ili glasati protiv nekih zakonskih propisa ili odluka koji zaista koriste i znače građanima i građankama, u ovom slučaju Kantona Sarajevo, ali i bilo gdje drugo. A sigurno je da ono za šta budemo smatrali da nije adekvatno, naravno, nećemo podržati", poručio je.

Hoće li Trojka opstati?

Nakon izbora sve su glasnije spekulacije o budućnosti Trojke, odnosno političke saradnje Naše stranke, SDP-a i Naroda i pravde.

Handžić je upitan vidi li prostor da ove tri stranke nastave zajedničko djelovanje, čak i ukoliko u narednom mandatu budu opozicija u Kantonu Sarajevo.

"Pa ja se nadam da će tako biti. Želim da vjerujem, volio bih da to tako bude", odgovorio je.

Međutim, posebno je zanimljiv bio njegov odgovor na pitanje o mogućnosti da SDP, umjesto nastavka saradnje s dosadašnjim partnerima, uđe u novu vlast sa Strankom demokratske akcije.

Handžić nije želio prejudicirati odluke SDP-a.

"Pa mislim, to je zaista pitanje za njih i stvar je njihove odluke", rekao je.

Na direktno pitanje da li bi Naša stranka takav potez SDP-a doživjela kao izdaju, bio je izričit.

"Pa ne. Ne bismo doživjeli kao izdaju. To je stvar njihove odluke, stvar njihove procjene i želje da li žele da učestvuju u vlasti u narednom mandatu s nekom drugom, hajde tako da kažem, grupacijom stranaka", poručio je politički direktor Naše stranke.

Tokom gostovanja otvoreno je i pitanje dodjele sredstava iz budžeta Kantona Sarajevo, nakon što se u javnosti pojavila informacija da je jedan sarajevski restoran dobio 40.388 KM u okviru programa podrške privredi.

Prema informacijama iznesenim tokom razgovora, sredstva su dodijeljena za ulaganja u tehnološku modernizaciju i standarde kvaliteta, a njihov iznos i namjena izazvali su reakcije javnosti.

Handžić je kazao da je riječ o javnim pozivima Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, ali da nije upoznat s detaljima konkretnog slučaja.

"To je nešto što je išlo iz Vlade Kantona Sarajevo. To su javni pozivi koje raspisuje Ministarstvo privrede u sklopu programa podrške maloj privredi. I to je jedan, sada ima nekoliko javnih poziva u sklopu tog programa, koji se tiče tehnološke modernizacije. Zaista, ove detalje, evo, i ja sam vidio u medijima", rekao je.

Na pitanje prolaze li takve odluke kroz ruke skupštinskih zastupnika, objasnio je da se prijave ocjenjuju kroz posebne komisije.

"Ne prolazi to kroz ruke zastupnika, ne prolazi čak ni kroz ruke ministara. Formira se posebna komisija koja, uz kriterije koji su ranije propisani, valorizuje prijave koje su pristigle. I ne znam šta se još tamo dešava, nisam nikada nazočio, tako da kažem, ni tim sastancima ni tim sjednicama. Vidio sam i ja danas u medijima da su se pojavile te informacije. Nemam previše detalja da bih zaista mogao dati neki komentar", naveo je.

Upitan zvuči li mu neobično da restoran dobije toliki iznos za tehnološku modernizaciju, Handžić je odgovorio da ne želi donositi zaključke bez uvida u kriterije javnog poziva.

"Pa zato kažem, ne znam koji su kriteriji bili, je li taj privredni subjekt zadovoljio te kriterije, u kojem obliku. Zaista mi je teško baratati poluinformacijama i komentarisati, a znate da vam vrlo rado ponudim odgovor na bilo koje pitanje", kazao je.

"Bio je početni šok, ali smo rekli: Vrijeme je da pobrišemo prašinu i idemo raditi"

U završnom dijelu razgovora Handžić je govorio o budućnosti Naše stranke i mogućnosti njenog oporavka do narednih izbora.

Na pitanje može li stranka, nakon ozbiljnog pada podrške i promjene rukovodstva, ponovo ostvariti bolje rezultate, izrazio je uvjerenje da je to moguće.

"Sada ću vam odgovoriti i u kontekstu Naše stranke i generalno problema građanskih stranaka u bosanskohercegovačkom društvu. Ja sam ubijeđen da Naša stranka već do lokalnih izbora, a naravno i do općih izbora 2030. godine, može ustati na noge i ponovo napraviti ozbiljnije rezultate. Mi smo specifična organizacija. Nas ovo što se desilo, garantujem vam, nije deprimiralo. Bio je jedan početni šok, ali onda smo za dva dana rekli: 'Hajde, okej, vrijeme je da sada pobrišemo prašinu, sada idemo raditi.' Nas je ovo što nam se desilo, sigurno vam kažem, motivisalo, i sve naše članstvo dominantno motivisalo, da radimo još više kako bismo, hajde tako da kažem, popravili i unaprijedili naš imidž među našim biračima", rekao je.

Handžić se osvrnuo i na širi politički kontekst, posebno na jačanje desnice i populizma, kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu.

Smatra da građanske i liberalne političke opcije imaju ozbiljne izazove, ali da dio problema u Bosni i Hercegovini proizlazi i iz načina na koji pojedine stranke vode izborne kampanje.

Posebno je kritikovao političku retoriku stranaka koje se predstavljaju kao građanske, a koje su, prema njegovoj ocjeni, tokom kampanje koristile poruke koje su dodatno podizale tenzije.

"A što se tiče problema građanskih stranaka u bosanskohercegovačkom društvu, to nije vezano samo za bosanskohercegovačko društvo. Nažalost, takav je trend u svijetu generalno. Nekako, evo, za Bosnu i Hercegovinu vidim dvije vrste razloga. Ima taj talas ili nalet koji se dešava u cijelom svijetu s desne strane. A druga stvar, evo, u Bosni i Hercegovini postoje neke građanske stranke koje se barem tako deklarišu, a koje su u izbornoj kampanji imale takvu retoriku kao da će za dva sata početi rat u Bosni i Hercegovini. I nije samo postojanje nacionalnih stranaka problem za građansku državu. Ima ih svugdje i postoji građanska država, ukoliko te stranke svoje političke ciljeve ostvaruju legalno, zakonski, ustavno i u okviru demokratskih procesa koji se dešavaju u svakom uređenom društvu. Ali pazite, ima, garantujem vam, svugdje, u svakom kutku Bosne i Hercegovine ljudi koji gaje liberalne vrijednosti. Ali mnogo je tih kutaka u Bosni i Hercegovini gdje dominiraju nacionalne stranke, gdje su građani i građanke...", naveo je Handžić.

"Građani su emotivno i egzistencijalno ucijenjeni"

Na konstataciju voditelja da Naša stranka ni nakon više godina nije uspjela razviti stranačku infrastrukturu na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, Handžić je odgovorio da se na tome kontinuirano radi.

Međutim, ukazao je na prepreke s kojima se, prema njegovom mišljenju, suočavaju građani koji žele politički djelovati izvan dominantnih nacionalnih stranaka.

Tvrdi da u brojnim sredinama postoje ljudi koji dijele liberalne vrijednosti, ali se zbog društvenog pritiska i straha za vlastitu egzistenciju teško odlučuju na politički angažman.

"Mi kontinuirano radimo, kontinuirano zaista radimo na tome, ne odustajemo i trudimo se. Međutim, to sam vam upravo htio reći. Postoje mnogi kutci, dijelovi teritorije u Bosni i Hercegovini gdje dominantno vladaju nacionalne stranke, gdje su građani kontinuirano emotivno i egzistencijalno ucijenjeni. Emotivno kada kažem, mislim na ljude koje, čim malo iskoče iz nekog šablona, proglašavaju izdajnicima svog naroda, a egzistencijalno, naravno, ne trebam objašnjavati. Ima sigurno ljudi koji bi vrlo rado djelovali i radili u okviru Naše stranke, ali imaju ove svakodnevne i životne probleme koje sam sada objasnio", zaključio je Vibor Handžić u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad