Bez saglasnosti države, predstavnici Republike Srpske i Srbije danas su u Foči ozvaničili početak gradnje hidrocentrale "Buk Bijela" na Drini. Izgradnju će zajedno finansirati elektroprivrede Srbije i RS-a, u iznosu od oko 220 miliona eura. Protiv projekta su ekolozi, ali i dio vlasti s državnog nivoa koji upozoravaju da je zaobiđena BiH. Pokrenute su apelacije na Ustavnom sudu BiH i Vrhovom sudu RS-a

Za premijerku Srbije nema ništa sporno u izgradnji hidrocentrale Buk Bijela, jer kako kaže, pravnici su sve pregledali, koncesije su i ranije dodjeljivane i nikada nije postojao problem. Premijer entieta RS joŠ je direktniji, to je teritorij RS, BiH nema ništa s tim

“MI smo direktni strani investitori. Posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato je oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni. Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri”, poručila je Ana Brnabić u Istočnom Sarajevu.

Radovan Višković premijer entiteta Republika Srpska dodaje:

“Granica između Republike Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine nije Drina u Brodu na Drini, nego je to isključivo teritorija Republike Srpske i koncesija je u nadležnosti Komisije za koncesije Republike Srpske. Vlada Srbije nije imala potrebe da razgovara sa nekim drugim, izuzev Vlade Republike Srpske”.

Dvije stvari sporne u izjavama

Najmanje dvije stvari su sporne u navedenim izjavama. Za početak riječ je o međunarodnom sporazumu korištenja hidropootencijala koji mora da odobri država BiH, ne s druge strane Zakon o koncesijama RS se ovde ne može primijeniti, obzirom na ranije odluke Ustavnog suda BiH, ali i na nametnuti Zakon visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kaže Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu.

“Kod hidroelektrana na Drini, ne radi se o direktnim stranim ulaganjima, već o međunarodnom ugovoru dvije vlade, od čega je jedna entitetska, ne Vijeće ministara. Dugo su se pozivali na paralelne odnose, no u ugovoru o pravu specijalnh odnosa iz 2011. ne postoji mogućnost korištenja prirodnih resursa. Oni su davno riješeni presudom Ustavnog suda da su državna imovina nad kojim postoji zabrana raspolaganja. Nemojte zaboraviti da ovde nisu samo u pitanju vode, već zemljište, hiljade hektara državnog zemljišta koji je sastavni dio ovog projekta, a koje je RS prepisala na sebe ignorišući odluke Ustavnog suda, kaže Cero

Zahtjev pred Ustavnim sudom BiH

Na Ustavnom sudu BiH od decembra prošle godine nalazi se zahtjev 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH u kojoj traže očitovanje suda o odluci Vlade RS o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Drini, u opština Foča. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom, poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

Među potpisnicima su i Adil Osmanovic i Damir Arnaut.

“Radi se o izuzetno drskoj izjavi Ane Brnabić jer ovo jeste pravno pitanje jeste otvoreno. Otvorili su ga poslanici koji su tražili očitovanje Ustavnog suda i ovde nije samo riječ o koncesijama, upozorava Damir Arnaut poslanik Naše stranke u PSBiH

Adil Osmanović, zastupnik SDA dodaje:

“Mogu sigurno kazati da se do ovh odluka moglo doći da su je incirali prema Vijeću ministara, Parlamentu BiH. Mislim da su se mogli naći zajednički interesi, ali država je zaobiđena.”

Izjava o izgradnji Hidroenergetskog sistema “Gornja Drina”, koju su potpisali vlasti entiteta RS sa vlastima Srbije temelji se na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“. Ustavni sud BiH je svojom odlukom proglasio neustavnim ovo zakonsko rješenje pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.

Trnka: Direktno kršenje Dejtonskog sporazuma

Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka zbog toga smatra kako se radi o direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma od Republike Srbije zbog čega je pozvao OHR da reaguje

“Ako oni zadiru u nadležnosti BiH, zapravo ne poštuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Formulacija u Dejtonskom sporazumu govori ne samo suverenitet i teritorijalni integritet, nego i politička neovisnost BiH. Susjedi Hrvatska i Srbija moraju poštovati i političku neovisnost BiH. Pošto očigledno šetaju po BiH kao po svojoj zemlji i direktno se miješaju u unutrašnje stvari BiH, ne poštuju Dejtonski sporazum i političku neovisnost. To bi bio dovoljan razlog visokom predstavniku ako ništa drugo da ih upozori”, kaže Trnka.

IZ OHR-a podsjećaju da je u svojoj prethodnoj praksi Ustavni sud BiH utvrdio da se vode kao javna dobra smatraju državnom imovinom, a da to, kao i u slučaju susjednih i drugih država, uključuje i ‘kopnene vode’, te da bi odluke u vezi sa državnom imovinom trebale da se donose na nivou države BiH, s obzirom da država BiH ima isključivu nadležnost za odlučivanje o statusu državne imovine”, navode u OHR-u.

Napominju da se “pred Ustavnim sudom BiH nalazi zahtjev koji se odnosi za planiranu izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini” i da to “treba uzeti kao relevantan faktor u nastavku gradnje Hidroelektrane “Buk Bijela” na rijeci Drini, uključujući aktivnosti planirane za danas – sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku”.

HE Buk Bijela nema građevinsku dozvolu?

Osim političara i pravnika, danas su se oglasili i ekolozi. Centar za životnu sredinu iz Banja Luke kao i članovi Koalicije za zaštitu rijeka BiH, također su podsjetili kako nije urađena adekvatna studija uticaja na životnu sredinu, niti je HE Buk Bijela dobila građevinsku dozvolu.

“Nije urađena adekvatna studija uticaja na životnu sredinu. Studija je urađena prije više od 10 godina sa podacima koji su stari više od trideset godina i kao takva ona ne bi smjela biti predmet odobravanja, odnosno daljnjih izdavanja dozvola kao što je građevinska dozvola. Najave koje smo čuli od ministra da će se ići na povećanje u cilju povećanja instalisane snage hidroelektrane Buk bijela od 93 na megavata, na 115-120 megavata govori nam da ovaj projekat nije nikako spreman”, kaže Viktor Bjelić, iz Centra za životnu sredinu.

Bjelić je istakao da HE Buk Bijela nema građevinsku dozvolu, ona ima privremeno, odnosno djelimično izvršenje za građenje i to samo za pripremne radove, tako da se u okviru te dozvole postavlja kamen temeljac.

Projektom hidroelektrana u gornjem toku Drine predviđena je gradnja tri hidrocentrale, Buk Bijela, Foča i Paunci. U zajedničkom preduzeću Hidroenergetski sistem “Gornja Drina” Elektroprivreda Srbije imaće udio od 51 posto, a Elektroprivreda RS 49 posto.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad