Kriza radne snage, bar kada je riječ o institucijama Bosne i Hercegovine, najsnažnije je pogodila policijske i obavještajne agencije, Upravu za indirektno oporezivanje i oružane snage. Tragom poslaničkog pitanja Saše Magazinovića, koliko je uposlenika raskinulo ugovor o radu na vlastiti zahtjev u institucijama, došli smo do zaključka da je najkritičnije u Upravi za indirektno oprezivanje, a najbolje u Ministarstvu finansija BiH.

Luksuzna staklena zgrada u centru Sarajeva, druga u Banjaluci – Uprava za indirektno oporezivanje. Idilično mjesto za rad, čini se. No, carinici ne rade u ovoj zgradi.

“Uvjeti rada su teški, posebno na nekim graničnim prelazima gdje je infrastruktura u tako lošem stanju, radi se u kontenjerima koji ponekad prokišnjavaju, kolege dolaze u opasnost kada je u pitanju rad računara i ostalo”, saopštila je predsjednica sindikata UIO Ana Mrnjavac.

Samo u prošloj godini otkaz je dalo 26 zaposlenih, od 2018. godine 68. Ove brojke su UIO dovele na vrh liste najneželjenih državnih poslodavaca. Konkursa nije bilo, između ostalog, zbog krize vlasti.

“Koliko ima jedan visokoobrazovani kadar recimo na Šćepan polju? Negdje oko 1000KM, 1100-1200KM izađe sa ostalim primanjima sa visokom spremom, to je nešto što nije primamljivo za visokoobrazovani kadar”, poentira Mrnjavac.

Mrnjavac dodaje da ljudi odlaze u privatni sektor na mjesta koja su bolje plaćena, ali i da veliki broj zaposlenih u UIO BiH ide u penziju zbog starone strukture koja nije povoljna, ali i da je bilo smrtnih slučajeva. Deficit je, kaže, i dodaje da bi se hitno nešto trebalo učini kada je riječ o raspisivanju konkrusa.

“Potrebno je da popunimo naše redove, da primimo ljude koji možda čekaju posao, i koji bi pod ovim uslovima prihvatili jer je bolje raditi tu, nego biti bez posla”, dodala je Mrnjavac, ističući da UIO nema još kolektivni ugovor.

Sagovornica N1 podsjeća da je osnovica plate dva puta bila smanjena, da su prošle godine bili u štajku, što je rezultiralo vraćanjem osnovice na 535KM od sredine prošle godine.

“Sindikat se uspio izboriti i za odvojen život i smještaj za ostale zapsolene, donedavno su ta prava imali samo šefovi. Kada jednog carinika premjeste iz Mostara ili Trebinja u Gradišku ili Izačić, on nije imao naknadu, situacija je bila poražavajuća”, rekla je Mrnjavac.

Iako su se uslovi u OS BiH poboljšali i plate povećale, još uvijek nedostaje medicinskih radnika svih kategorija, od ljekara, farmaceuta, medicinskih tehničara. Fale im i veterinari, te razne vrste inženjera, elektro, mašinski. IT.

“Oni su traženi na tržištu, a pogotovo nikada ne mogu ta zanimanja imati primanja koliko imaju u privatnim firmama, ili oni kada otvore firme. Plata informatičara na tržištu vrijedi 5-6 hiljada, a to nikada ministarstvo, ne ovo, već bilo koje ne može dati”, izjavio je ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

Ipak, ministar Helez dodaje da je situacija sada bolja, te da se očekuje stabilizacija kada je riječ o kadru.

“Već je povećana plata, očekujemo novo povećanje, poboljšavaju se uslovi. Mislim da su sada solidna primanja, posebno ako se uzme u obzir da je veliki broj činovanih koji imaju veću platu”, poručio je ministar odbrane BiH.

Odlaze i iz Obavještajne agencije, ukupno 21 u posljednje četiri godine. I među obavještajcima informatičara nedostaje, psoebno onih spremnih da se bore protiv sajbekriminala.

Nedostatak kvalitetnog IT kadra pogodio i OSA-u

Opširnije u priči Aleksandre Tolj – Ružić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad