Helić o sarajevskim muslimanima koji su spasili Jevrejku: „Nisu dijelili njenu vjeru, ali su razumjeli šta je bilo na kocki“

Helić, članica britanskog Doma lordova porijeklom iz Bosne i Hercegovine, podsjetila je na ulogu direktora Zemaljskog muzeja Joze Petrovića i kustosa Derviša Korkuta u očuvanju Sarajevske hagade od nacista. Posebno je izdvojila odluku Korkuta i njegove supruge Servet da, uprkos opasnosti, pruže utočište Miri Papo. Yad Vashem ih je kasnije proglasio Pravednicima među narodima.

„Jedan musliman pomogao je spasiti jevrejsku knjigu. On i njegova supruga spasili su život jednoj Jevrejki. Nisu dijelili njenu vjeru, ali su razumjeli šta je bilo na kocki. Ne bismo trebali čekati strašne događaje da bismo prepoznali takve obaveze jednih prema drugima“, napisala je Helić.

Solidarnost tokom opsade

Podsjetila je i na djelovanje jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija tokom opsade Sarajeva, kada su njegovi volonteri dijelili hranu i lijekove ljudima različitih pripadnosti.

„Nisu pitali je li neko Jevrej, musliman, katolik ili pravoslavac prije nego što bi ponudili pomoć. Vidjeli su ljude kojima je pomoć potrebna i činili ono što su mogli. I to je dio historije Sarajeva i zaslužuje da bude zapamćen“, istakla je.

Helić pritom upozorava da bi bilo pogrešno romantizirati Sarajevo kao priču o mirnom suživotu. Rat je ostavio duboke rane, počinjeni su strašni zločini, a podjele u Bosni i Hercegovini i dalje postoje.

Ipak, primjeri supružnika Korkut i La Benevolencije, smatra, pokazuju da postoji mogućnost izbora i u najtežim okolnostima.

„Nisu mogli promijeniti svijet oko sebe, ali su mogli odlučiti kako će se odnositi prema osobi pred sobom“, napisala je.

Krov prokišnjava, šteta raste

Povod njenog apela jeste stanje Aškenaske sinagoge, izgrađene 1902. godine uz Miljacku. Helić navodi da je to danas jedina aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini.

„Ona nije samo lijepa stara zgrada. To je mjesto gdje se Jevreji i dalje mole, okupljaju, obilježavaju važne trenutke u životu i održavaju svoje tradicije živim“, naglasila je.

Bakreni krov ozbiljno je dotrajao, a voda oštećuje zidove i stropove, ugrožavajući izvorne ukrase, vjerske predmete i arhivsku građu. Svaka obilnija kiša donosi novu štetu.

Prema informacijama koje joj je prenio predsjednik La Benevolencije Vladimir Andrle, za prvu fazu obnove potrebno je približno 250.000 eura, dok je dosad osigurano oko 50.000. Preostalih približno 200.000 eura veliko je opterećenje za zajednicu od svega nekoliko stotina ljudi.

Helić je posebno pozdravila i doprinos Islamske zajednice u BiH.

„To je velikodušan čin solidarnosti i podsjetnik da je zaštita jevrejskog naslijeđa Sarajeva zajednička odgovornost“, poručila je.

Sačuvati živu zajednicu

Upozoravajući na antisemitizam u Evropi i predrasude prema muslimanima, Helić navodi da ratovi i političke podjele olakšavaju okrivljavanje čitavih zajednica za postupke vlasti, a otežavaju prepoznavanje tuđih strahova i patnje.

Pozvala je jevrejske zajednice u Britaniji i drugim zemljama, građane BiH i dijasporu, vjerske zajednice, preduzeća i kulturne ustanove da pomognu donacijama, prikupljanjem sredstava ili širenjem apela.

Naglašava da sinagoga prvenstveno mora ostati jevrejski vjerski prostor, o čijoj budućnosti odlučuje sama zajednica.

„Ne možemo tvrditi da cijenimo tu historiju, a onda ostaviti malu zajednicu da je sama čuva. Niti bismo se trebali zadovoljiti time da jevrejski život pamtimo samo kroz muzeje i priče o prošlosti. Trebamo željeti da se on nastavi“, napisala je.

„Sinagoga treba ostati otvorena, da se ljudi u njoj mole, da djeca uče svoje tradicije i da buduće generacije znaju da jevrejski život i dalje ima svoj dom u Sarajevu“.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad