UOČI PROMOCIJE KNJIGE U BiH
Historičar Erik Skare za N1 o izraelsko-palestinskom sukobu: Dvodržavno rješenje je mrtvo, Tel Aviv će anektirati i Zapadnu obalu!

Dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba mrtvo je već dvije decenije, a danas ga je gotovo nemoguće sprovesti, kako geografski tako i politički, smatra norveški historičar Erik Skare, autor knjige "Put do 7. oktobra" koja će u prevodu na bosanski jezik biti predstavljena naredne sedmice u Tuzli i Sarajevu.
Skare je jedan je od rijetkih zapadnih autora koji se sustavno bavi političkom evolucijom palestinskog pokreta otpora, posebno u kontekstu savremenih oružanih formacija poput Hamasa i Islamskog džihada, a njegova posljednja knjiga nudi povijesno utemeljeno čitanje napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023., ne kao iznenadnog prekida, već kao rezultat duge ideološke i političke putanje unutar palestinske stvarnosti.
Na pitanje da li napad 7. oktobra 2023. godine vidi kao kulminaciju cikličnih neuspjeha kako diplomatije tako i oružane borbe, ili kao radikalan lom koji je trajno promijenio prirodu sukoba, Skare odgovara - "oboje" - te dodaje kako se napad dogodio nakon sedamnaest godina izraelsko-egipatske blokade Gaze.
"Polovina stanovništva bila je nezaposlena, a 70 posto mladih takođe. Nazadovanje Gaze učinio ju je potpuno zavisnom od humanitarne pomoći. U isto vrijeme, bilo je očigledno da Hamas nije bio ni blizu ukidanja blokade. Bio je još dalje od oslobađanja Palestine. Ništa nije ukazivalo da će se Hamas i Fatah pomiriti niti da će raskol između Gaze i Zapadne obale prestati. Paralelno s tim, Izrael je započeo nekoliko sporazuma o normalizaciji odnosa sa zaljevskim državama, kao što su Abrahamovi sporazumi. Palestina je u međunarodnim okvirima bila uglavnom zaboravljena jer su u fokus došli Ukrajina i Tajvan", kaže norveški historičar Erik Skare u razgovoru za N1 podsjećajući na ranije eskalacije u Gazi 2008. i 2009., 2012., 2014., 2019. i 2020. te napominjući da su slabo utjecale na izraelsku percepciju da je Gaza pacifikovana i trajno „obuzdana“.

"Palestinci su bili zaboravljeni. Hamas je istovremeno bio adut koji je koristila izraelska vlada: bili su zadovoljni redom i zakonom koje je Hamas uspostavio u Gazi, dok je istovremeno služio kao izgovor da se blokada nikada ne ukine. Nespremnost da se s Hamasom politički i diplomatski razgovara, nesposobnost da se ponudi trajno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba i neuspjeh umjerenih unutar Hamasa da postignu bilo kakve pobjede, značili su da su tvrdolinijaši pobijedili u svom stavu da samo ekstremno nasilje - terorizam - može izvući Palestince iz ćorsokaka", odgovara Skare dodajući da je 7. oktobar bio radikalni lom koji je transformisao sukob.
"Gaza više ne postoji. Izrael će, po svemu sudeći, anektirati Zapadnu obalu. Istovremeno, Izrael nikada nije bio izolovaniji na međunarodnom planu nego sada, kada su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Australija priznale državu Palestinu. Postoje decenije kada se ništa ne dešava, a postoje i dani kada se dese decenije", dodao je.
O pojmu islamizma
Historičar Skare u knjizi predstavlja "povijest palestinskog islamizma", ali napominje kako termin "islamizam" upotrebljava isključivo analitički označavajući njime aktere koji vjeruju da religija, u ovom slučaju islam, daje smjernice i treba igrati ulogu kako u privatnom životu tako i u politici te organizaciji društva.
"Vrlo često islamistički akteri zagovaraju povratak idealiziranoj prošlosti, vremenu kada je u islamskom svijetu postojalo blagostanje, napredak i mir, koje pripisuju činjenici da su muslimani tada zaista živjeli u skladu sa svojom vjerom. S obzirom na to, i upravo zato što koristim tako široku i opću definiciju islamizma, u svojoj knjizi pokazujem da islamizam obuhvata širok spektar aktera i da je riječ o heterogenom fenomenu. Iako svi akteri u mojoj knjizi zagovaraju povratak idealiziranoj prošlosti, ne postoji konsenzus o tome šta to zapravo znači, kako to ostvariti, koja su sredstva prihvatljiva i čemu treba dati prioritet. Ne postoji takva stvar kao „islamist“ u jedinstvenom smislu tog pojma", pojasnio je norveški znanstvenik u razgovoru za N1.
Podjela između umjerenih i tvrdolinijaša, jastreba i golubova, u palestinskom islamizmu glavni je analitički okvir njegove knjige u kojoj pojašnjava da Hamas nije monolitni pokret s jednim glasom, jednim sredstvom i jednim ciljem.
"Ne postoji jedan Hamas, već mnogi", kaže Skare za N1.
Nadmetanja unutar Hamasa
Kada je riječ o dihotomiji između umjerenih i tvrdolinijaša, ona se uglavnom odnosi na dva pitanja: nasilje i teritorijalne aspiracije.
"Tvrdolinijaši obično favorizuju nasilje kao jedino sredstvo za oslobađanje Palestinaca i prihvataju prilično brutalne metode. Jedan primjer su bombaški napadi samoubica tokom Druge intifade. Brutalnost 7. oktobra je još jedan primjer. Umjereni nisu nužno pacifisti, ali žele dati prioritet drugim sredstvima kao što su legalni politički rad ili socijalni rad te odbacuju najbrutalnije metode. Zamjenik vođe Hamasa, Ismail Abu Shanab, koji je ubijen 2003. godine, bio je odlučno protiv korištenja bombaških napada samoubica", kaže Skare te dodaje da tvrdolinijaši imaju maksimalističke teritorijalne ambicije i žele uspostaviti palestinsku državu od rijeke Jordan do Sredozemnog mora, dok su umjereni otvoreni za rješenje s dvije države kao najizvodljiviji način postizanja palestinske slobode i suvereniteta.
"Put kojim je Hamas išao historijski je zavisio od toga da li su umjereni ili tvrdolinijaši imali prevagu u unutrašnjem nadmetanju unutar pokreta", pojašnjava Eric Skare.
Decenijama je Izrael imao dominantnu poziciju u oblikovanju međunarodnih narativa, ali palestinska borba danas daleko snažnije odjekuje, uključujući i u zapadnim društvima koja su tradicionalno bila saveznik Izraela. Dr. Skare kaže da svjedočimo odlučujućoj promjeni javnog mnijenja o izraelsko-palestinskom sukobu, koja je dugo bila u pripremi, ali je ubrzana razaranjem Gaze.
"Prvo, postoji generacijski sukob u kojem vidimo, primjerice u SAD-u, da ne samo mladi demokrati nego i mladi republikanci postaju kritičniji prema Izraelu i propituju bezuslovnu američku podršku izraelskim akcijama. Norman Finkelstein također ukazuje na promjene među američkim Jevrejima koji su tradicionalno bili liberalni i glasali za demokrate. Ipak, kako sve više saznajemo o izraelskoj okupaciji, o patnji Palestinaca i činjenici da izraelska vojska nije, zapravo, „najmoralnija vojska na svijetu“, sve je teže pomiriti liberalne stavove s podrškom Izraelu. Nedavna knjiga Petera Beinarta Being Jewish after the Destruction of Gaza („Biti Jevrej nakon uništenja Gaze“) simptomatična je za tu promjenu mišljenja", kaže on u razgovoru za N1 napominjući da je u Evropi Njemačka i dalje najmanje kritična prema Izraelu među članicama EU.

"Ali čak i ovdje vidimo izjave njemačkih političara koje su bile nezamislive prije samo nekoliko godina. Priznanje Palestine od strane Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske također je bilo nezamislivo. Iako još uvijek ne vidimo povezane promjene u vanjskoj politici koje bi se odrazile na terenu, postoji jasan trend sve veće izolacije Izraela", dodao je Skare.
Na pitanje o perspektivama dvodržavnog rješenja, Skare odgovara da je takvo rješenje mrtvo već više od dvije decenije te da malo što ukazuje da će uskoro biti oživljeno.
"Geografski gledano, ne postoji ništa što bi činilo osnovu održive palestinske države. Ništa ne povezuje Zapadnu obalu i Pojas Gaze. Čak i kada bi se pokušala uspostaviti palestinska država samo na Zapadnoj obali, to bi bilo nemoguće jer je taj prostor 'pun rupa kao švicarski sir'. Isprekidan je izraelskom infrastrukturom kontrole i 'pacifikacije' poput zida razdvajanja, kontrolnih tačaka i drugih metoda nadzora, naselja i obilaznica. Čak i kada bi to bilo geografski moguće, politički nije. Često ukazujemo na ekstremne elemente u izraelskoj vladi, poput Itamara Ben Gvira i Bezalela Smotricha, ali i sam Benjamin Netanjahu je izjavio da palestinska država nikada neće postojati. To nije ograničeno samo na krajnju desnicu – samo 21 posto Izraelaca, dakle petina, vjeruje da palestinska i izraelska država mogu živjeti jedna pored druge u miru. Jednostavno ne postoji povjerenje između strana", rekao je u razgovoru za N1 norveški historičar i postdoktorski istraživač na Univerzitetu Oslo, Eric Skare, dodajući da se boji da će insistiranje na oživljavanju pregovora o rješenju s dvije države, upravo u trenutku kada Zapad priznaje Palestinu, spriječiti ili barem odgoditi rješenje, jer nas vraća na isti put, u isti beskrajni ćorsokak, koji je i uzrokovao toliko očaja i nasilja.

Knjigu "Put do 7. oktobra" u izdanju naklade Dialogos i Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona preveli su Almedina Avdić Muratović i Resul Mehmedović, a bit će predstavljena 7. oktobra u Tuzli, te 8. oktobra u Sarajevu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare