Presudu u korist Slavena Kovačevića apelantica pred Evropskim sudom Azra Zornić doživjela je kao svjetionik budućnosti i smjer u kojem će se Bosna i Hercegovina kretati. Da su ustavne odredbe diskriminatorne pokazala je i njena presuda. Zornić je diskriminirana, navodi se, jer nema pravo da učestvuje na izborima za Dom naroda i Parlament jer se ne izjašnjava kao pripadnica neke od etničkih grupa - nego kao građanka BiH. Presuda donesena prije devet godina i dalje nije provedena.

“Uvijek sam željela da mladi ljudi umjesto da čekaju da im mi stari nešto serviramo da uzmu stvari u svoje ruke i da krenu u borbu za bolju, svjetliju budućnost za mlade ljude. Prošlo je 30 godina, mir je… dakle treba donijeti Ustav po mjeri građana BiH, gdje ćemo biti svi jednaki, a niko neće biti majoriziran”, kazala je Zornić.

U presudi Zornić jasno navedeno: “Vrijeme je za sistem koji neće diskriminisati.”

“Zbog prirode konflikta u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine saglasnost konstitutivnih naroda je bila neophodna za uspostavljanje mira. Меđutim, sada, više od 18 godina od okončanja tragičnog sukoba, ne može postojati ni jedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi. Sud smatra da je došlo vrijeme za uspostavljanje političkog sistema koji će omogućiti svim građanima Bosne i Hercegovina da učestvuju na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.”

Osim što su diskriminisani oni koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, Sud u Strazburu utvrdio je i da su diskriminisani Bošnjaci koji žive na području Republike Srpske, kao i Srbi koji žive na području Federacije. Konkretno, Ilijaz Pilav je dobio presudu jer ne može biti kandidat za člana predsjedništva zato što živi u Republici Srpskoj, a preminuli Svetozar Pudarić jer je živio u Federaciji, a nije mogao biti kandidat za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda. Presuda u slučaju Samir Šlaku iz 2016. još jednom poručila bh vlastima da diskriminacija nacionalnih manjina nije dio evropske pravne stečevine. Šlaku se kao Albanac ne može kandidovati za predsjedništvo i Dom naroda. Sve ove presude čekaju na implementaciju. U ladici je najduže presuda Sejdić-Finci. Dervo Sejdić nije optimističan. Uočava euforiju kod dijela bh javnosti, Kovačeviću čestita na presudi, ali ne predviđa pozitivne političke momente.

“I ja sam euforičan u tom smislu, ali ne u toj mjeri… u kojoj su građani BiH pa i neki političari, obzirom da razumijem bh realnost i stvarnost i mislim da će ova presuda biti dosipanje ulja na vatru”, rekao je Sejdić.

Presuda Kovačević, prema trenutnim informacija, govori o privilegovanosti konstitutivnih naroda, uz opasku da niko ne smije biti primoran da glasa samo u skladu sa propisanim etničkim linijama. Pristižu i negativne reakcije iz kojih se iščitava, kaže Sejdić, pogrešna misao da će uklanjanje trenutnih diskriminacija dovesti do majorizacije Srba ili Hrvata.

“To su izjave i pretpostavke, to ne prihvatam jer bi ja i danas i sutra i juče glasao za bilo kojeg čovjeka državljanina BiH bez obzira iz kojeg naroda dolazi, ako je kvalitetan”, kaže Sejdić.

A to je trenutno vrlo ograničeno. Iako prema Ustavu BiH akti iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava imaju prioritet nad ostalim zakonima u praksi Jevreji, Romi, Albanci, ili građani ne mogu biti kandidati za člana Predsjedništva, dok Bošnjaci, Srbi ili Hrvati moraju biti u “odgovarajućem” entitetu da bi se mogli kandidovati. Presude postoje, ali implementacija odavno izostaje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad