Bojkot ili zarada ekstra profita - šta će prevagnuti? Pitaju se proteklih sedmica bh. građani. Da li će stanovnici odustati od bojkota jer ne vide da ima rezultata ili će trgovci usljed takvog pritiska značajno sniziti cijene?! Napravljeni su i određeni potezi vlasti. Izvještava Azur Delić.

Tokom posljednjeg bojkota manje je kupaca ušlo u trgovine u odnosu na prethodni poziv građanima da ne kupuju. Pet miliona maraka manje zaradili su trgovci tokom ovog bojkota. Podaci pokazuju da su građani i dan prije kupovali manje i to za osam miliona maraka. (grafika). Jasno poručuju da su cijene nerealno visoke i da će i ovoga petka bojkotovati.

”Mora se napraviti veći pritisak da to smanje. Ne može ovako. Kod nas je uvijek ono ”samo neka ne puca”. Treba isplanirati se dobro, minimalno kupiti, ma bojkotovati da je non-stop. Pola godine vršiti pritisak dok ne shvate da to ne može tako biti”, mišljenja su građani.

”Između tržišta i potpuno konkurencije i monopala su oligopoli. Oni se dogovaraju između sebe. Jedan tržni centar, Bingo recimo, kaže ovome ”ja ću tri četiri proizvoda imati maržu 400% ti ćeš za ove”. To je dogovorna tržišna ekonomija”.

Marin Bago, Udruženje potrošača:

”Mi imamo zabranu ostvarivanja ekstra profita, udruživanja u oligopole, da se veliki igrači dogovaraju, ali nemamo kaznene odredbe. Odnosno, nije određeno koliko vas neko treba lihvariti da kažete da je lihvar. Mi to nemamo definirano”.

Ono što je sada definirano jeste spisak artikala sa zaključanim cijenama u entitetu Federacija. Tako sada građani mogu kupiti hljeb za 1,70 KM, kilogram šećera za isti taj iznos, a mlijeko za 2,10 KM. Također, u marketima u entitetu Republika Srpska određeni proizvodi biće dostupni po nultoj stopi marže od narednog mjeseca. Spisak proizvoda još nije objavljen. Iz resornog federalnog ministarstva kažu da će zaključavanje cijena za 65 artikala značiti uštedu od oko 60 maraka.

”60 KM za mnoge penzionere nije ništa. Za mene, živim normalnim životom, ali penzioneri od 500 KM. Od čega živjeti? Imam komšinicu treba joj pomoć, a ne može platiti kaže ”ako platim ženu šta će onda meni ostati?”

”Ja imam pristojnu penziju bez obzira na to potroši se sve. Na hranu. Ništa drugo. Od odjeće nosim sve staro”.

No, stare neće ostati cijene namirnica. Cijena mesa, na štetu kućnog budžeta bh građana, biće po svemu sudeći još veća.

Muris Mujanović, vlasnik kompanije za proizvodnju mesa:

”Dakle, godinama se radilo na tome da imate četiri ili pet uvoznika jer je za državu puno lakše da dobije sredstva PDV-a preko uvoza, nego da se bavi proizvodnjom. Sada uvoznici jednostavno… ako vam kaže da je u posljednjih pola godine svakih sedam do deset dana došlo do poskupljenja mesa, ta cijena je na ivici pucanja”.

Finansijski su odavno mnogi na granici izdržljivosti, nerijetko u zaduživanju pronalazeći izlaz. Ne vide konkretne poteze vlasti, pa se umjesto smanjenja državne administracije ili rasterećenja privrede, usljed porasta cijena snižava životni standard građana.

Lejla Čaušević, SSS BiH:

”Priča oko bojkota i zaključavanja cijena su zapravo pokušaj da malom kanticom ugasimo požar koji bukti godinama. Da bi se postigli dugoročni efekti mora se ući u proces usvajanja diferencirane stope PDV-a. Godinama kasnimo sa tim. Nehumano, neprihvatljivo je da plaćate isti PDV za hljeb, mlijeko, dječiju hranu i za s druge strane za luksuzne automobile, cigarete itd”.

Umjesto kvalitetne ishrane, novca za ispunjavanje ličnih prohtjeva i želja, većina građana dovedena je u situaciju da bude sretna što može pokriti režijske troškove i jedan ili dva skromna obroka.