Paulo Rangel, izvjestilac za BiH Evropskog parlamenta za BiH, sutra će Komisiji za vanjske poslove (EP) predstaviti Izvještaj o Bosni i Hercegovini. Kao ključne razloge nedostatka napretka ka evropskom putu, Rangel je naveo izostanak izborne reforme, te blokadu institucija BiH.

Rangel poziva političke aktere u BiH da postignu napredak u reformama koje su potrebne kako bi se zemlja približila EU; osuđuje sve pokušaje odugovlačenja ovih reformi, čime se ugrožava pristup EU fondovima u okviru IPA III, koji mora biti zasnovan na striktnoj uslovljenosti i zavisi od saradnje različitih organa.

Iz Direkcije za EU integracije za N1 navode kako u ovom trenutku nema službenih informacija vezanih za eventualno uskraćivanje pristupa IPAIII. Institucije u BiH su u koordinaciji Direkcije, a na poziv Europske komisije pripremile prijedloge projekata za IPAIII državne pakete pomoći za 2021. i 2022. godinu, te se očekuje i početak rada na državnom programu pomoći za 2023. godinu. Državni paket pomoći za BiH za 2021. Europska komisija je odobrila, a prijedlog paketa za 2022. godinu je u fazi razmatranja. Inače, u tijeku je implementacija projekata iz IPAII, a namjena IPA-e je podržati ispunjavanje prioriteta.

Magistar Evropskih integracija, Denis Čakardžić kaže “EU nema hrabrosti i mogućnosti da zaista fokusira sankcije tamo gdje treba a to su na ličnosti. Onda će, očigledno je, ići po meni potpuno pogrešnim putem da ukine IPA fondove. Ako misle to da rade, onda je bolje da ništa ne rade. Mislim da sankcije trebaju biti jasno precizirane prema pojedincima. Ukidanje IPA fondova nije to.”

Rangle u Izvještaju piše i da ukoliko se antidejtonsko ponašanje nastavi u smislu teritorijalne reorganizacije BiH, EU bi trebala primijeniti restriktivne mjere protiv destabilizirajućih aktera, slijedeći primjer Sjedinjenih Država.

No, EU nije jedinstvena, stoga su pojedine zemlje, poput Njemačke, krenule sa uskraćivanjem projekata Republici Srpskoj, no, to zvaničnike ovog entiteta, nije pretjerano zabrinulo. Premijer Radovan Višković o njemačkim sankcijama kaže da bi volio kada bi koncesionari odustanu od projekta izgradnje vjetroparka Hrgud: “Imamo dovoljno interesovanja za izgradnju tih kapaciteta, tako da nam to odustajanje ne pravi bilo kakvu pometnju.”

Ipak problem, zbog njemačkih sankcija imat će građani Gradiške, jer je obustavljen projekat izgradnje kolektora otpadnih voda.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad