Odluka federalne vlade o povećanju minimalne plate na hiljadu maraka i dalje izaziva reakcije. Sada je pažnja usmjerena i na eventualno utvrđivanje osnovice za plate uposlenika u državnoj službi. Iz Sindikata tvrde - jedno s drugim nema veze. Ono što ima veze je da bi povećanjem te osnovice bile povećane i plate političara.

Zbog toga što su pojedine analize povezale povećanje minimalne plate sa povećanjem osnovice stigla je reakcija iz federalnog Sindikata državnih službenika i namještenika. Kažu riječ je o različitim odredbama. Povećanje osnovice dogovarali su već ranije, kao što rade i svake godine, a pred usvajanje budžeta očekuju i saglanost. Ono što potvrđuju je da bi ovim i plate političara bile uvećane.

“Ono što jeste važno nama kao sindikalcima da mi za ovih 7 hiljada članova koji imaju na federalnom nivou plate da oni budu koliko toliko zadovoljni da im budu plate usklađene sa indeksom rasta potrošačkih cijena, a ovih 16 ministara i jedan premijer mislim da to neće biti neko veliko povećanje njima”, kaže predsjednik SUFBiH Samir Kurtović.

A pregovara se o povećanju osnovice sa 425 na 480 maraka. Koeficijenti službenicima kao i usklađivanje predviđeni su zakonom. Povećanje osnovice i povećanje minimalne plate različite su odredbe, no i zbog samog povećanje minimalca izgledno je da bi trebale rasti i druge.

“Zamislite sad evo da jedna čistačica ima platu od hiljadu maraka neto, da ima topli obrok, da ima prevoz, a jedan namještenik koji bude radio u Vladi Federacije da ima platu hiljadu i 50 maraka, a do sad je ta razlika bila negdje oko najmanje 350 do 450 maraka”, dodaje Kurtović.

Privrednici najavljuju otkaze i zatvaranja subjekata, a udara na ekonomiju svjesni su i analitičari. Posebno, jer je odluka donesena na kraju godine kad su već mnoge firme spremile planove poslovanja.

“Ja mislim da je odluka o hiljadu maraka minimalne plaće neto dobra. Da li je ona izvodiva onako kako je politički donesena, smatram da nije i da će izazvati velike teškoće u ekonomiji u prilagođavanju firmi”, mišljenja je ekonomist, Anto Domazet.

Preko 700 maraka doprinosa poslodavcima stvara problem. Visoke doprinose u opoziciji vide kao isključivo punjenje budžeta, a komentar ostavljen i na zvaničnoj facebook stranici bivšeg premijera Novalića, koji je sada u zatvoru. Upućeni upozoravaju i na eventualne malverzacije poslodavaca koji su izbjegavali plaćati doprinose.

“Evo imate jednog privrednika koji je pošten koji plaća sve doprinose i sve to i da na punu plaću prijavljuje svoje radnike. A imate drugi dio privrednika koji prijavljuju radnike na minimalac i ostvare značajne dobiti i radnicima ispod stola vraćaju u kovertama”, ističe Davor Čičić, bivši ministar financija KS.

Da će jedino na gubitku biti upravo proizvođači koverti napisao je resorni ministar, obećavši subvencije, odnosno naknade razlike, manjim poduzetnicima koji veće doprinose ne mogu izdržati. Ipak očekivanja svih su da će tokom godine u proceduru ući u dugo najavljivani set fiskalnih zakona. Tako bi smanjenjem doprinosa poslodavcima bila olakšana isplata viših plata radnicima, a potpunom fiskalizacijom sistema spriječene malverzacije, rad na crno i ne plaćanje poreza. Ipak prema listi iz trećeg kvartala najviše poreskih dužnosnika u Federaciji BiH su javna preduzeća.

“Ja se nadam da je Vlada planirala u tih godinu dana možda i prije da se usvoji i set fiskalnih zakona, da se smanje doprinosi poslodavaca kako je to bilo ranije obećavano”, dodaje Čičić.

A kada će do toga doći je samo jedno od pitanja za Vladu Federacije na koje se odgovor očekuje na za srijedu najavljenom obraćanju. Nakon Odluke pojavila su se i mnoga druga od toga kako spriječiti otkaze i propast privrede, preko toga kako će biti raspoređene subvencije kome i koliko, do samog povećanja osnovice državnim službenicima u Federaciji.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje