Hoće li zbog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine uskoro uslijediti blokada rada Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara?

Milorad Dodik je tražio od predstavnika Republike Srpske da pokrenu incijativu u državnim institucijama o novom zakonu kojim bi strane sudije postale suvišne. Ukoliko se tom zahtjevu ne udovolji – pozvao je državne zastupnike, delegate i ministre da napuste rad institucija. Najavio je i zakon o nepoštivanju odluka Ustavnog suda u Republici Srpskoj. Njegovi koalicioni partneri iz Federacije, sudeći prema nedostatku reakcija, imaju i “svojih problema”.

Dragan Čović, predsjednik HDZ je kazao:

“Teško mi je govoriti o RS a mi nismo u Federaciji u stanju bili imenovati suca za kojeg smo se dogovorili ima četiri mjeseca da ćemo to završiti, to je prava primjedba, zašto ne završimo ono što možemo pa onda ćemo one teže stvari”, kazao je Čović.

Kada je riječ o ultimatumu koji su vlasti Republike Srpske postavile pred Ustavni sud, da u Pravilnik vrate član 39, ni to se nije desilo. Ova institucija u narednom periodu može odlučivati bez prisustva ijednog sudije iz Republike Srpske. Od Ustavom predviđenih devet sudija, kvorum čini pet, odluke se donose većinom glasova prisutnih. Ustav ne poznaje blokadu institucije koja taj Ustav štiti, saopštili su nedavno iz Ustavnog suda.

Iz Ustavnog suda BiH su rekli šta su rekli. Nemaju namjeru odgovarati na Dodikove ultimatume, niti bilo šta dodatno pojašnjavati javnosti.

Za razliku od drugih državnih institucija u procesu odlučivanja u Ustavnom sudu ne pominje se pojam konstitutivnih naroda, entitetske zastupljenosti. No, kada je broj sudija smanjen, teško je doći do konsenzusa, smatra ekspert za ustavno pravo, Kasim Trnka. Trenutno radi sedam sudija. Ukoliko Federacije ne imenuje jednog, i Zlatko Knežević napusti Sud do kraja godine, biće ih šest. Od čega niti jedan iz Republike Srpske.

“Do kraja ove godine još može štošta da se desi ali sigurno njegovim odlaskom ja mislim i u stručnom kapacitetu Ustavni sud bi bio oštećen, jer kolega Knežević je vrstan pravnik i bio je vrlo konstruktivan u radu Ustavnog suda, njegov izostanak sa tog aspekta je sigurno nedostatak, a pogotovo je nedostatak da neće biti nijedan sudija iz RS što donekle dovodi u pitanje legitimitet Ustavnog suda”, kazao je Kasim Trnka, ekspert za ustavno pravo.

Mnogi se pitaju, zašto Visoki predstavnik ne reaguje? Iz Stranke demokratske akcije su ga nazvali Dodikovim saučesnikom. Iz Demokratske fronte prethodno kazali da je Schmidt očito samo visoki predstavnik za Federaciju. Mnogi smatraju da je prijetnja blokadom Ustavnog suda mnogo ozbiljnija od svake Schmidtove intervencije na izborno zakonodavstvo.

“Ovdje po meni čak ne postoji ni teoretska mogućnost da gospodin Schmidt posegne za bonskim ovlastima da riješi tu blokadu koju je sad inicirao Milorad Dodik”, smatra Bodo Weber, analitičar.

Ustavni sud jedna je od rijetkih barijera u, između ostalog, secesionističkoj politici Milorada Dodika, cijene naši sagovornici. Dodaju i to da su sudije u svojim dosadašnjim odlukama postupale profesionalno štiteći integritet institucija države. No, ko će stati sada u njihovu odbranu?

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad