Poljoprivreda se nalazi pred velikim izazovima. Tehnološki napredak nikada nije bio potrebniji. U toku je AgriTech samit u Bosni i Hercegovini pod nazivom ‘Digitalna budućnost poljoprivrede’ gdje će se predstaviti tehnološka dostignuća u poljoprivredno – prehrambenom sektoru. Šta su postignuća, kako se mali proizvođač može izboriti sa izazovima nedostatka sirovina, svoja iskustva sa nama je podijelio Oskar Marko – poljoprivrednik, inovator, tehnolog.

Hoćemo li u budućnosti jesti hranu koja se proizvodi u laboratorijama, pitamo ga.

“Nadam se da hoćemo jer je takva hrana koja ima manje uticaja na životnu sredinu. Za čovjeka treba da se ispita, ali kako stvari trenutno stoje apsolutno je bezbjedna. Danas imate alternativne proteine kojim se bave i gdje je cilj da se štrpne jedna ćelija, na primjer krave, i da se uzgaja jedna šnicla u laboratoriji. Krave jako puno koriste vode. Za jedan kilogram krave treba više od 20 kg hraniva bilo kakvog. Zatim, krave su jedan od najvećih izvoznika štetnih gasova, tako da bi ovakva jedna proizvodnja mesa u laboratoriji riješila zaista mnoštvo problema”, naglašava Marko.

Hoćemo li u budućnosti jesti hranu iz laboratorija?

Gost Novog dana Oskar Oskar Marko , poljoprivrednik, inovator, tehnolog ,odgovara:
" Nadam se da hoćemo " https://t.co/L7AUgRKFYV pic.twitter.com/rajaDUCY46

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) July 7, 2022

Globalno tržište je, navodi on, veoma uvezano.

“Đubrivo koje se proizvodi u Rusiji treba da stigne do Brazila. To se naravno neće desiti. Imamo drugi problem na drugom kraju svijeta i iz svega toga gledamo da izvučemo najbolje za nas i naše poljoprivrednike. I onda digitalnim tehnologijama koje razvijamo pokušavamo da povećamo efikasnost, odnosno profitabilnost privrede i da smanjimo rizike. Danas imamo satalite i agencije koji na svakih pet dana obilaze naše njive. Imamo senzore i robotske dronove. To su sve platforme za dobijanje podataka, i kada dobijemo te podatke tada nastaje vještačka inteligencija i mašinsko učenje. To je statistika na stereoidima. Podaci nam pokazuju da su poljoprivrednici spremni da uđu u proces digitalne transformacije”, navodi Marko.

Dodaju da su  i bh. poljoprivrednicima dostupne te tehnologije.

“Satalitske tehnologije su besplatne. I mali proizvođači će vidjeti korist od tih tehnologija”, ističe.