Magistar farmacije iz Kopenhagena Benjamin Hodžić govorio je u Novom danu o vakcinama koje su dostupne na evropskom tržištu. Istakao je kako ruskoj vakcini Sputnjik V možemo jednako vjerovati kao i vakcinama Pfizera, Moderne i AstraZenice.

Kazao je kako su vakcine Pfizera i Moderne bazirane na novoj RNA tehnologiji, dok je vakcina AstraZenice bazirana na sistemu viralnog vektora koji se pravi od virusa koji nosi genetički kod, ulazi u ćelije i stimuliše stvaranje imuniteta, a nije opasan za ljudski organizam.

“Ruska vakcina, o njoj se dosta priča. Njena efikasnost je jako dobra. Problem je politički isceniran. Vakcine Pfizera i AstraZenece su od renomiranih firmi zapadnoevropskih zemalja i isto kao i za ruske lijekove, na njih se odmah gleda negativno. Treća faza kliničkog ispitivanja pokazala je da je ruska vakcina efikasna 91,6 posto, a ispitivanje je urađeno na 20.000 pacijenata. Svaki moj odgovor baziran je na dokumentima s stranice Eropske agencije za lijekove”, kazao je Hodžić.

Naglasio je kako skeptičnost kod ljudi postoji jer vakcine odobrene u EU nisu dovoljno ispitane. Podsjetio je kako u normalnom procesu za razvoj vakcine treba između šest i 10 godina, ali je ovim firmama to uspjelo da urade u roku od osam do 10 mjeseci.

“To nije dovoljno da se uradi ispitivanje sigurnosti i efikasnosti vakcina. U svakom dokumentu od Moderne, AstraZenice i Pfizera piše da ne garantuju da vas ova vakcina može 100 posto zaštiti ili spriječiti prijenos virusa sa vas na ugroženu grupu. Pfizer i Moderna su napravili ugovor prije plasiranja vakcine po kojem su zaštićeni u naredne četiri godine ako se nešto desi, ako neko umre od vakcine, postane invalid i sl. Svi faktori utiču da se stvori skeptičnost među ljudima. Podržavaju samo zato što im je dosadilo da budu u lock downu. Ipak, Evropska agencija za lijekove obavezala je sve firme da moraju dostaviti bolje i potpunije podatke u roku od dvije godine”, kazao je Hodžić.

Govoreći o novim sojevima koronavirusa, kazao je kako je u Evropi najpopularnija tema virus iz Velike Britanije, Južnoafričke Republike i Brazila, ali da “nijedna država nema dovoljno jake podatke da kažu ove virusne mutacije mogu da ugroze, ili gori su ili bolji od tradicionalnog Covida”.

“Postoje limitirani podaci da se ovaj virus brže prenosi s jedne osobe na drugu, ali nisu podržani istraživanjem. Sve farmaceutske kuće tvrde da njihova vakcina djeluje na mutacije. Ne trebamo se bojati, vakcine su tu, kakve su takve su, ko hoće neka ih primi. Treba se ograničiti širenje infekcije određenim mjerama i ne vidim razloga da se previše bojimo ovih mutacija“, rekao je dodavši kako PCR testovi mogu detektovati i nove sojeve.

Naglasio je kako se oštro protivi ideji kreiranja korona pasoša jer je EU utvrdila da vakcinisanje mora biti dobrovoljno, a postoje i ljudi, među kojima su trudnice i djeca, a koji ne mogu primiti istu.

“To je jako kontroverzna tema. EU se dogovorila da se ne smije niko primorati da se vakciniše već da to bude stvar izbora. Ali neke zemlje tipa Danska i Island odlučile su da rade na korona pasošu jer je ljudima dosadilo da budu u lock downu. Ako se napravi taj pasoš imat ćemo podijeljene ljude, oni koji su primili i oni koji nisu. Oni koji su primili bit će “čisti ljudi”, moći će ići na kocerte, u restorane i bit će “vredniji” od onih koji nisu. Ali imate ljude koji ne mogu da prime vakcine, koji su alergični, trudnice za koje ne postoji podaci, djecu. To je ogromna diskriminacija. Razlog zašto prave je da imamo A ljude, vakcinisane ljude koji će imati veću slobodu i da se vrati normalni život što prije. Protiv korona pasoša sam”, zaključio je.