Nakon 18 mjeseci restauracije, Čajničko četverojevanđelje, vraćeno je iz Beograda u crkvu presvete Bogorodice.

Ovom prilikom mitropolit dabrobosanski zaslužnim za restauraciju je uručio orden, Zlatni krst svetog Petra Sarajevskog.

Iznošenje iz Bosne i Hercegovine ovog nacionalnog blaga izazvalo je negodovanje dijela javnosti i pojedinih članova komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

“Ko im je kriv što su oni tikva bez korijena. Što nisu pisali svoju istoriju, ako su imali šta i da zapišu”, rekao je mitropolit Hrizostom obraćajaću se vjernicima koji su danas prisustvovali liturgiji i prezentovanju restaurisanog Čajničkog jevanđelja.

Vladika Hrizostom je rekao da se ne treba obazirati na ono što drugi govore iza leđa, nego da treba gledati u budućnost i posvetiti se vjeri

Mitropolit je istakao da je danas poseban dan i za Čajničane i za cijeli srpski narod.

“Materijalna stvar je podložna propadanju i potrebno je raditi na zaštiti, kako crkava i manastira, tako i svetinja koje su pohranjene u njima. U fazi smo i obnove ovog hram, a prvo što smo uradili u poslijeratnom periodu ovdje u Čajniču bila je obnova i zaštita ikone Bogorodice”, podsjetio je vladika Hrizstom.

Vladika Hrizostom je danas zlatnim orednom Svetog Petra Sarajevskog odlikovao vršioca dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za vjere Dragana Davidovića, direktora Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovana Pilipovića i čajnikog sveštenika Dragišu Simića, koji su zaslužni za organizaciju restauracije i zaštite Jevanđelja.

Čajničko jevanđelje je jedina srednjovjekovna rukopisna knjiga iz stare države Bosne, koja je do danas sačuvana u BiH.

Jevanđelje je prema osobenostima jezika datirano u rani 15. vijek, a nastalo je na tlu istočne Bosne. Čuva se u Čajniču i vlasništvo je Srpske pravoslavne crkve.

Restauracija Čajničkog jevanđelja trajala je 18 mjeseci.