I dok se smanjio broj djece koja su prosjačila na glavnim raskrsnicama u Sarajevu, nažalost na istim se svaki dan pojavljuje sve veći broj odraslih prosjaka, a među njima su i stare i iznemogle osobe.

Da se prosjačenju može stati u kraj pokazuje podatak Kantonalnog centra za socijalni rad da među velikim brojem prosjaka sve manje ima djece. Nekad ih je u Sarajevu bilo oko 300 na ulicama.

“U 2022. godini evidentirano je 151 dijete, od čega nažalost 48 djece su djeca koja su zaticana više puta na ulicama KS-a, a koja dolaze sa područja drugih kantona. Imali smo evidentiranu djecu iz drugih zemalja, Petero djece iz Hrvatske je prošle godine period raspusta faktički provelo u prosjačenju sa roditeljima na ulicama Sarajeva. Odgovor na pitanje mobilnom timu zašto su tu, zašto prosjače otprilike bila je poruka da su čuli da se na ulicama Sarajeva bez problema može zaraditi dosta sredstava Naravno aktivnosti koje je sproveo mobilni tim je doveo do toga da su roditelji odustali”, kazala je Mirsada Poturković, iz Kantonalog centra za socijalni rad

Djeca koja rade na ulici podršku u hrani, smještaju, dnevnom boravku, pravnoj i psihološkoj pomoći dobijaju u Odgojnim centrima, no za bolji život djeteta veoma je važna podrška roditelja.

“Nažalost često nemamo saradnju s roditeljima. Često ti roditelji iskorištavaju tu djecu i tjeraju ih na prosjačenje, a mi pokušavamo na svaki način da im pomognemo da prevaziđu određene situacije”, ističe Elmedin Zuko, šef Službe za zbrinjavanje djece u stanju socijalne potrebe Odgojnog centra Kantona Sarajevo

U dnevnim centrima za djecu koja rade na ulici koje podržava Save The Children u Banjoj Luci, Mostaru, Bijeljini i Brčkom u cilju smanjenja prosjačenja uvedeno je ekonomsko osnaživanja porodica djece sa ulica.

“To smo shvatili da je ključ ukoliko porodica uspije da se otrgne iz siromaštva koje je jedno od glavnih razloga ovakvih situacije, onda možemo govoriti o nekom oporavku i porodice i zdravom odrastanju djeteta”, navela je Aleksandra Babić Golubović, iz organizacije Save The Children

Djece je na ulicama manje, ali odraslih je dvostruko ili trostruko više. Eksperti smatraju da su organizatori prisilnog prosjačenja promijenili modus operandi jer su institicuje odlučnije počele da sklanjaju djecu sa ulica. Nove žrtve su stara i iznemogla lica.

“Posljednjih nekoliko godina najprisutniji oblik trgovine ljudima jeste u svrhu radne ekspolatacije, a unutar toga je specifični oblik organizovanog prisilnog ponašanja. To je ono što u posljednjim godinama dostiže i do 80 posto registrovanih slučajeva u BiH”, kazao je Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti BiH.

Iz MUP Kantona Sarajevo za N1 navode broj sankcionisanih osoba.

“Policijski službenici MUP-a KS-a su tokom 2022. prekršajno sankcionisali 2111 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira prosjačenjem odnosno navođenja na prosječenje gdje su zapriječene kazne od 300 do 900 KM”, prezentirao je Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS.

Teška ekonomska situacija ljude dodatno motivišu da pomognu, no postavlja se pitanje da li pomažu onima koji zaista jesu u stanju potrebe dajući novac prosjaku na ulici. Iz Islamske zajednice BiH podsjećaju da islam od svojih početaka razvija kulturu rada, i da je dozvoljeno iskati onoliko koliko je potrebno za održavanje golog života.

“Međutim danas imamo jednu situaciju koja izlazi iz ovih okvira. Imamo situaciju očigledno je Sarajevskim ulicama ali i ulicama drugih bh. gradova skoro da se ne može proći, a da čovjek ne bude uznemiravan od nasrtljivih prosjaka. Očigledno se radi o organiziranom prosjačenju. Islam nerado gleda, strogo zabranjuje da je to tako, jer one koje porađuju poslanik a.s je podsjećao svoje sljedbenike da uradi i to i to i zaradi sebi koru hljeba nego da gubi svoje dostojanstvo i svede se na to da išće od ljudi da mu neko da ili ne da. Oni koji su zdravi i koji mogu da rade oni ni u kojem slučajno ne smiju da traže od ljudi, a o drugima koji su bolesni i nesposobni treba primarno da brine njihova porodica, rodbina ili društvena zajednica”, navodi Mustafa Prljača, glasnogovornik Islamske zajednice BiH.

Tačno je da građani podstiču prosjačenje, ali mu pogoduju i nedostatak istraga policijskih organa, mali broj optužnica i presuda, blage kaznile kao i nedovoljna zaštite žrtava ekspolatacije.