Dok tako nizak postotak mladih u BiH ima posao u svojoj struci - pune ruke posla imaju strane ambasade u BiH.

Nakon niza razočarenja, dugih razmišljanja, odlučila je: Svoju budućnost gradit će u Njemačkoj. Dvadesetjednogodišnja Anela Ferizović iz Bihaća čeka vizu. Razlog: Nemogućnost dolaska do zaposlenja i bolja perspektiva.

”Živim u malom gradu, svako svakoga zna i uvijek su mi govorili: Tvoji roditelji su vani i ti ćeš otići… to je kao problem… nisam dobila nikakav odgovor da li mogu raditi mjesec ili tri mjeseca nego samo odgovor: Otići ćeš garant i ti”, prisjeća se Anela.

I tako su ubrzali njen odlazak. Krajem ovog mjeseca Bosna i Hercegovina ostat će bez još jedne mlade osobe. U tom odlasku pridružuju se i stariji. Neki i u petoj deceniji života prave taj korak.

Od 2013. godinu BiH je napustilo pola miliona ljudi. Porazni su podaci koji pokazuju da 51% mladih razmišlja o odlasku. Godišnje našu državu napusti 25 hiljada mladih.

Među njima su visokoobrazovane osobe.

Lejla Mulavdić šest godina živi i radi u Njemačkoj. Farmaceutski fakultet je završila tamo i sada radi na Univerzitetu u Hajdelbergu. Mnogo toga, kaže, treba promijeniti u BiH. Prije svega nužna je reforma obrazovanja.

”Kako bi pobijedili stigmatizacije koje vladaju u državi. Dijete nije samo uspješno ako studira neki od fakulteta nego je uspješan i ako je vrijedan u svom zanatu, ako privređuje i baš time doprinosi jednoj heterogenoj Bosni i Hercegovini”, pojašnjava Mulavdić.

Istog mišljenja je i dugogodišnja volonterka i aktivistkinja Gloria Brkić. Obrazovni sistem i mnogobrojni dijelovi društva umjesto zaustavljanja zapravo postiču napuštanje zemlje, smatra ona.

”Mi kao društvo volimo odlučivati za druge, a ostanak ili odlazak treba biti individualna stvar – mada lično smatram da ne bi trebali odustajati od prilika u Bosni i Hercegovini i da mladi ako zaista žele mogu sebi ovdje naći priliku”, stava je Brkić.

Ona tu priliku trenutno traži. Ne planira otići, mada ne isključuje ni tu opciju. Da bi više mladih razmišljalo tako potrebno je mnogo toga učiniti: Od strategije zapošljavanja, formiranja Savjeta za mlade. Vijeće mladih također apeluje na novi saziv Vijeća ministara da formira Komisiju za koordinaciju pitanja mladih.

”Skoro 45% mladih nije zaposleno u struci. Njih dvije trećine smatra da nemaju uticaja na odluke koje se donose na lokalnom nivou, a tiču se mladih. To su samo neki faktori zbog kojeg odlaze: Tu je i nemogućnost stambenog zbrinjavanja, loš i zastario obrazovni sistem, loša zdravstvena zaštita, nedostatak prilika za rast i razvoj. Sve to čini sistem koji nije po mjeri mladih”, naglašava Amila Čengić iz Vijeća mladih FBiH.

Time sistem sam sebe urušava: Ostaje bez radne snage čija bi ga djelatnost jačala. Već sada vidljive posljedice – nedostaje radnika u skoro svim branšama. U međuvremenu pune ruke posla za ljude u stranim ambasadama: Nepregledni redovi svaki dan ispred njih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad