Ideja o proširenju Evropske unije dugo je “uspavana”, s obzirom da je najnovija članica Hrvatska pristupila prije deset godina. Međutim, čini se da je ta ideja ponovo na tamošnjem dnevnom redu, jer će se evropski lideri, 5. oktobra sastati u Španiji, gdje će iznijeti plan reforme u cilju nastavka procesa proširenja. Dok se vagaju potencijalni benefiti za BiH, upućeni nisu optimistični da ćemo u skorije vrijeme postati dio EU porodice.

U posljednje vrijeme u javnom prostoru odzvanjaju poruke evropskih zvaničnika za bržu integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU. Konkretni prijedlozi koji se na stolu u Španiji očekuju već naredne sedmice, uključuju približavanje regiona jedinstvenom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova, najavila je čelnica Evropske komisije, Ursula Von der Leyen.

“S obzirom da Zapadni Balkan predstavlja meko podnožje Evrope i da se priča o proširenju EU vraća, sada je vrijeme za fokusiranje pažnje na unaprjeđenje ciljeva ovog plana i ubrzavanje pristupanja regije EU”, istakla je.

Međutim, koliko je realno da EU bude bogatija za još devet država, s obzirom na to da je već dugo ideja o proširenju “uspavana”, te da je najnovija članica, Hrvatska, pristupila prije deset godina. Upućeni skeptični. Sumnjaju da su sve glasniji pozivi koji dolaze iz Evrope, ništa drugo, do jačanje njihove predizborne uloge pred izbore za Evropski parlament naredne godine. S druge strane, nosioci vlasti u BiH nisu uradili, gotovo ništa, da joj se približe, smatra analitičar i bivši diplomata, Draško Aćimović.

“Pošto je BiH u svim svojim izvještajima, od 10 zemalja koje su u procesima, bila, ubjedljivo, najgora, ako smo već godinama najgori, tako da ćemo sigurno imati neki pomak, jer ne možemo biti gori nego što smo bili dosad. Tako da sve ove izjave političara iz Evrope su, uglavnom, ti političari koji su iz partija koje su sada na vlasti, i koji na taj način žele da ojačaju svoju predizbornu ulogu”, naglašava u izjavi za N1.

S obzirom na to da su naredni izbori, možda i najneizvjesniji u istoriji EU, u prvom redu jer evropska desnica sve više jača, što bi, dodatno, moglo da prekomponuje odnose moći u bloku, a samim tim i njene budućnosti, dodaje Aćimović.

“Većina tih partija je protiv bilo kakvog proširenja tako da će tu sigurno BiH doći u jednu lošiju situaciju od one koju je imala svih ovih posljednjih godina, kada se mogla dobro pozicionirati”, stava je Aćimović.

Bez obzira na sve, Edin Dilberović iz Direkcije za evropske integracije ističe da proces evropskih integracija nema alternativu, te da treba učiniti sve kako bi BiH što prije postala punopravna članica Evropske unije.

“Evropska komisija je zainteresovana za onu formu koja ne podrazumijeva samo ispunjenje nego ozbiljnost na putu ispunjenja onog što s eod nas traži. Za sada idemo nekim dobrim koracima i nadam se da će se to i nastaviti”, rekao nam je.

No, koliko bi time dobila BiH, na kraju? Profesor međunarodnih odnosa, Jahja Muhasilović, nije optimističan.

“Prvenstveno, s aspekta EU jer bi naslijedila zemlju s velikim problemima, etničkom podjelom, korupcijom, nefunkcionalnim sistemom. Naravno, to ne važi samo za BiH nego i za većinu zemalja Z. Balkana. Pored toga, mislim da bi posljedice za EU bile nesagledive jer bi to ubrzalo emigraciju koja je hronična”, analizira on.

Što se posebno vidi na primjeru Hrvatske, podsjeća Muhasilović, gdje je veliki broj njenih državljana, nakon prustupa EU, emigrirao u neke od država bloka. S druge strane, analize pokazuju da je od tada, njen BDP, povećan za 75 odsto, pa bi slične benefite, hipotetički, mogla osjetiti i BIH, ističe ekonomista, Igor Gavran.

“Što je vrlo neizvjesno da li će se ikada desiti, BiH bi imala benefite od pristupanja tom jedinstvenom tržištu , u smislu pristupa evropskim fondovima. Druga prednost je veća za građane nego za državu i odnosi se na pristup tržištu rada EU i kretanju, pogotovo, ako bi dalje pristupili šengenu i kretanju u slobodnom okviru EU, ekonomska stabilnost, privlačenje stranih investicija…”, naveo je Gavran.

Ipak, ne treba zaboraviti da EU trenutno ima mnogo ekonomskih problema, podsjeća Gavran, jer se ogroman dio tih sredstava troši na podršku Ukrajini, od čega BiH ne bi imala nikakvu korist. Naprotiv, bila bi pod pritiskom da i ona izdvaja određena sredstva. Da svako želi svoj dio kolača, pokazuje i posljednja izjava hrvatskog predsjednika, koji je, kometarišući probleme s migrantima na granici između Hrvatske i BiH, izjavio da problem može biti riješen jedino u Sarajevu ili da se što prije integriše u EU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad