IFIMES: Najveći šok 4. oktobra mogao bi biti nastavak apatije, a ne neočekivan rezultat

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) objavio je analizu pod naslovom „Bosna i Hercegovina pred izborom – može li 4. oktobar proizvesti politički šok?“. U njoj ocjenjuje da će desete Opće izbore u BiH obilježiti odnos između političke mobilizacije i izborne apatije, rasprava o ustavnom modelu te uvođenje novih izbornih tehnologija.

Prema podacima CIK-a BiH, na Centralnom biračkom spisku nalaze se 3.414.364 registrirana birača. Na izborima učestvuje 75 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata. IFIMES to ocjenjuje kao znak široke konkurencije, ali i visoke fragmentiranosti političke scene.

Začarani krug straha i razočaranja

Institut upozorava na obrazac koji se, prema analizi, ponavlja iz ciklusa u ciklus: strah vodi u mobilizaciju, mobilizacija u izbore i očekivanja, a zatim slijede razočaranje, apatija i novi strah. Zbog toga bi, navodi IFIMES, najveći izborni „šok“ mogao biti upravo nastavak apatije. Neizlazak na izbore ne zaustavlja proces, ali mijenja relativnu težinu onih koji glasaju.

Kao alternativu analiza nudi „šok političke odgovornosti“. To podrazumijeva da birači političke ponude podvrgnu svojevrsnom „stress-testu“ s pitanjima o ekonomiji, odlasku mladih, evropskom putu, efikasnosti institucija, korupciji i cijeni predizbornih obećanja.

Kovačevićeva kandidatura kao „institucionalni šok“

Posebnu pažnju analiza posvećuje kandidaturi Slavena Kovačevića (DF) za člana Predsjedništva BiH iz Federacije. IFIMES je opisuje kao test pitanja može li postojeći institucionalni okvir postati prostor vlastitog preispitivanja, odnosno kao raspravu o odnosu građanskog i etničkog principa predstavljanja. Analiza bilježi i Kovačevićeve tvrdnje o mogućem pomilovanju Milorada Dodika u slučaju da u Predsjedništvo uđu kandidatkinje SNSD-a i HDZ-a BiH, Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Ističe pritom da predmet analize nije politička kvalifikacija odnosa „2 : 1“, nego način na koji bi različite konfiguracije Predsjedništva utjecale na odlučivanje i formiranje vlasti.

Biometrija nije lijek za kupovinu glasova

CIK BiH je za sistem biometrijske identifikacije birača i skeniranja listića zaključio ugovor vrijedan više od 74,5 miliona KM. Prvi kontingent opreme stigao je u avgustu. IFIMES ocjenjuje da tehnologija može smanjiti nepravilnosti na biračkim mjestima. Međutim, prema analizi, ona ne rješava kupovinu glasova, zloupotrebu javnih resursa ni klijentelizam.

Institut zaključuje da pravi test počinje 5. oktobra, dan nakon izbora. Tada će se vidjeti hoće li politički akteri rezultat shvatiti kao mandat za nastavak starih obrazaca ili kao obavezu da ponude mjerljive rezultate. Analiza upozorava i da bi kombinacija nacionalnih tenzija, zastoja u evropskim integracijama i promjena u angažmanu SAD-a mogla dodatno opteretiti stabilnost zemlje.