Stupanjem na snagu odluke o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine prvi put imamo pravni osnov i zakonsko uporište da se prijavljuju oni koji javno negiraju genocid u Srebrenici, navode iz IGK.

“Svojim postupanjem osumnjičeni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je sa ciljem izazivanja međunacionalne netrpeljivosti, razdora i mržnje, svjesno i namjerno javno negirao genocid u Srebrenici, koji je utvrđen pravosnažnim presudama međunarodnih i nacionalnih sudova. Osumnjičeni je tako nanio bol preživjelim žrtvama genocida, degradirao sudsku, naučnu i historijsku istinu o genocidu, omalovažio pravdu i ponizio međunarodno pravo i međunarodne institucije”, navodi se u krivičnoj prijavi. Kao dokaz iznijetih tvrdnji IGK predaje Tužilaštvu Bosne i Hercegovine materijalni dokaz o najmanje tri javna negiranja genocida u Srebrenici od strane Milorada Dodika poslije stupanja na snagu odluke o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine”, stoji u prijavi.

U obrazloženju prijave IGK je između ostalog naveo da je osumnjičeni svojim postupanjem, s ciljem izazivanja međunacionalne netrpeljivosti, razdora i mržnje, svjesno i namjerno javno negirao genocid u Srebrenici, koji je utvrđen pravosnažnim presudama međunarodnih i nacionalnih sudova, na koji način je počinio krivično djelo iz člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine objavljen u “Službenom glasniku BiH”, broj: 46/21).

“Negiranje genocida u Srebrenici u posmatranom vremenskom periodu, najmanje tri puta od strane osumnjičenog je nedvosmisleno svjesno kršenje odredbe člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Član 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine glasi:  ‘(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina'”, navode.

Zbog svega navedenog, IGK smtara da postoji osnovana sumnja da su u javnom djelovanju osumnjičenog Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, ostvarena sva bitna obilježja krivičnog djela iz odredbe člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

“IGK je od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražio da poduzme  sve Zakonom predviđene radnje i aktivosti te protiv osimnjičenog pokrene krivični postupak u skladu sa Zakonom. Zagovaranjem negiranja genocida Dodik cijelom srpskom narodu nameće kolektivnu krivicu mada on to predstavlja kao odbranu nacionalnog interesa”, stoji u saopštenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.