"Polemike kod nas nema. To je razgovor u kojem dvije osobe nastoje otkriti istinu ili joj se približiti. Na Balkanu polemika se shvaća kao mogućnost da se sagovorniku podvali, napravi ga se budalom i da se razgovor ukine. Mi ne tražimo sagovornike nego sljedbenike", rekao je Dževad Karahasan u emisiji Pressing. Jedan od najpriznatijih bh. književnika danas je preminuo u sedamdesetoj godini.

Podsjećamo na razgovor sa Dževadom Karahasanom u emisiji Pressing sa Amirom Zukićem.

U čitaocima vidi sagovornika, a najbolji sagovornik mu je mistik, astronom, pjesnik, matematičar Omer Hajam koji je živio prije devet vijekova.

“Čovjek je biće vremena. Jezik i pamćenje nam omogućuje da komuniciramo i čuvamo ono što je materijalno davno isčezlo. Zahvaljujući čudu jezika vi ste savremenik Platonov, Empedoklov, jer jezik čuva vrijeme i daje mu oblik. Ako sam u Hajamu prepoznao svog sagovornika ja samo ponavljam ono što je davno učinio veliki učitelj Goethe, kada je pisao Zapadno-istočni divan. Evropa na početku 19. stoljeća nije bila mjesto gdje bi se čovjek poput Goethea dobro osjećao. U tom vremenu se on, kao čovjek života, loše osjećao“, kazao je Karahasan.

Da li i Karahasan kao Goethe rješenje za današnje probleme ne može naći u savremenim ljudima.

“Upravo tako, nemam s kim porazgovarati. Koga god sretnem zaspe me odgovorima, niko nema pitanje. Riječ ima mnogo važnije i dublje funkcije, riječ je tijelo, riječ je sredstvo zavođenja i ima pamćenje i usput nosi informaciju. Zato se mora bježati u prošlost i tražiti sagovornike.”

Ima li Hajam odgovore na današnji ultramaterijalistički kapitalizam i konzumerizam. Kazao je da je ljubav svedena na korištenje tijela.”Vjerujem da ima. Trilogija o Omeru Hajamu na mnoge ljude djeluje kao štivo o nama. Sve što mi danas živimo već je bilo, samo se nama događa prvi put.”

U BiH i regiji polemike kao da nema. Čim osoba ne misli isto, odmah se smatra da misli pogrešno. Studentima je sve dozvoljeno osim da se slažu s Karahasanovim mišljenjem.

“Svako od nas želi biti neprikosnoveni autoritet. Tražimo sljedbenike, da nas ljudi slušaju, a ne da razgovaraju.”

Narod želi lidere, a na kraju ne dobiju ništa.

“Političari su uvijek onakvi kakvi ljudima trebaju. Svaka zajednica dobije vlast kakvu je zaslužila”, smatra bh. književnik.

Na pitanje šta Europljani misle o BiH, Karahasan je rekao: “Postoje ljudi koji se iskreno trude da prepoznaju vrijednost BiH i njen značaj za Evropu. Bosnu je stvorila kultura, a ne vojske i politički pokret.”

On je istakao da su mnogi ljudi vodili ratove s namjerom da unište sve to. “Neka oni negiraju koliko žele, ali činjenica je da je Bosna opstala zahvaljujući kulturi. Možete okupirati teritoriju i rastjerati ljude, ali kultura je žilava i pruža jak otpor. Ona djeluje poput vode.”

Hoće li kapitalizam pojesti svoju djecu? Naravno. Kapitalizam je sistem koji ždere sve.
Mogu li nas spasiti stranci ili se ljudi u regiji trebaju okrenuti jedni drugima? I jedno i drugo. Kada iz inozemstva počnu dolaziti dobri impulsi mi ćemo biti spremni da se okrenemo jedni drugima i trećima.
Hoće li BiH i zemlje regije nastaviti da proizvode višak historije i manjak znanja? Nadam se da neće.
Jesu li Karadžić, Mladić, Milošević, Tuđman, Šušak zločinci ili žrtve historije? Oboje. Ljudi koji prave historiju ili imaju iluziju o tome moraju biti ljudi od formata. Kad čovjek bez formata odluči praviti historiju prirodno je da mu se djelo sruši na glavu.
Ko je najveći književnik sa ovih prostora? Nije književnost sport.

Kad bude pisao o vremenu u kojem danas živimo kako će se knjiga zvati? Hvala ti Bože da je prošlo.

Voditelj Pressinga je pitao gosta zašto nas više cijene na Zapadu nego u BiH i regiji?

“Na Zapadu je sačuvana klasična starinska kultura. Kod nas se raširilo osjećanje da sve počinje s sa mnom i svako hoće da bude jedini. Kao da ne postoji jučer i da će biti sutra“, smatra Karahasan.

Sidran je PEN centar nazvao rigidnom političkom organizacijom, dok je i Karahasan izašao iz te organizacije.

“Istupio sam jer je visoka funkcionerka PEN centra rasistički izvrijeđao moju ženu, a niko u tome nije vidio problem.”

U čemu je problem Karahasana i Srbije, glasilo je naredno pitanje.

“Ne znam zašto je to tako, treba pisati srpske izdavače. Noćno vijeće je knjiga koju su najviše voljeli brojni Srbi. Ne bih bio sposoban napisati knjigu protiv nekoga. Noćno vijeće je prosrpska knjiga.”

“Ja sam pisac ljudi koji me čitaju. Bošnjak, musliman sa neposrednim iskustvom katoličanstva, pravoslavlja, malo manje iskustva judaizma, nespreman da se odrekne bilo kojeg od tih iskustava“, rekao je Karahasan.

Istakao je da na zapadu njegovi prijatelji nemaju problema s tim što je on musliman. “Ipak postoje i zlonamjerni ljudi. Islamofobija je posljedica imbecilne odluke u SAD-u da u idućem periodu program vanjske politike bude rat kultura. Kod pametnih ljudi to ne djeluje.”

Nedavno je Bosanac napravio problem u Grazu, ubio je troje i ranio desetine ljudi.

“Bolest nije privilegija Bosanaca ni budala. Bolest je opća pojava. Tvrdim da se kod tog čovjeka radi o bolesti“, rekao je Karahasan koji je često u ovom austrijskom gradu.

Šta se može ponuditi mladim ljudima u ovoj zemlji, pitao je Zukić jednog od najvećih savremenih književnika.

“Sve je više mladih koji shvaćaju da je istinski izazov relevantan, a ne udoban život. Izazov je ostati gdje je teško i truditi se oko nečega što ima mogućnost da traje. Na zapadu dobijete udoban život, ali ste tu nužno jedan od mnogih. Ovdje nešto nastaje ili barem bi moglo. Biti dio nečega što nastaje pravi je izazov“, poručio je Karahasan.