Usvojena je inicijativa kojom se od općina i gradova širom Bosne i Hercegovine traži da ulice, škole i druge javne površine koje nose nazive po nacističkim i fašističkim zvaničnicima i njihovim saradnicima zamijene sa imenima osoba iz Bosne i Hercegovine koje su priznate kao Pravednici. Istodobno, Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji pokrenuo je incijativu o izgradnji tri spomenika na mjestu Spomen parka Vraca, koji teritorijalno pripada Republici Srpskoj. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva smatra kako je sva priča prenaglašena i tek u povoju, ali podupire tu ideju.

Na lokaciji u općini Istočno Novo Sarajevo nalazi se moguće područje na kojem će biti izgrađen spomenik srpskim civilima koji su poginuli u proteklom ratu, kao i palim srpskim borcima. To je još uvijek isključiva mogućnost i za sada nema konačne odluke nadležnih.

Inicijativu je pokrenuo Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji, jer smatraju da vlasti u ovom entitetu nedovoljno štite prava Srba, da nisu dovoljno prisutni u vladajućim kantonalnim strukturama na što kako tvrde iz Odbora upućuju i podaci ureda Ombudsmena u BiH. Nakon niza neuspjelih pokušaja da dobiju spomenik na području Sarajeva obratili su se Gradskoj upravi Istočnog Sarajeva.

“Da oni izađu u susret i na dijelu kompleksa Vraca koji je na teritoriji RS, znači u RS nije u Federaciji se odobri izgradnja tri vrste spomenika: prvi ulicama Sarajeva, drugi spomenik ubijenim Srbima i Jevrejima iz II svjetskog rata i treći spomenik ubijenim Srbima u posljednjem ratu”, kazao je Đorđe Radanović, Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH.

lnicijativa još uvijek nije došla u gradsku skupštinu Istočnog Sarajeva. Zbog toga smatra gradonačelnik Istočnog Sarajeva je cijela priča medijski prenaglašena. Naglašava ponuđena lokacija nije definitivno dogovorana, a svaku, kako kaže, dobronamjernu inicijativu će podržati

“Ovo je još uvijek u fazi razgovora, u fazi dogovora i reći ću ono što govorim posljednjih nekoliko dana bio bih najsretniji i jako bi mi bilo drago kada bi u samom gradu Sarajevu našli sagovornika, da li u opštinama, da li u Gradu, da li Kantonu s kojima bi razgovarali o spomeniku koji bi bio lociran u Sarajevu i bio spomenik stradalim srbima civilima u gradu Sarajevu”, kazao je Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva .

Nadležni u Sarajevu se još uvijek nisu oglasili, ali jasnu poruku su poslali iz SABNOR-a. Naglašavaju Spomen park Vraca je nacionalni spomenik pod zaštitom i bilo kakve preinake nisu moguće

“Ne dolazi u obzir ni u jednoj distanci oprilike oko 300 metara oko Vraca da se dešavaju bilo kakve stvari. Može se dobiti lako podrška u Skupštini Grada i bez ikakvog problema imati papir međutim taj papir treba implementirati. Svaka implementacija ima i svoje ograničenje koje je limitarno svim drugim zakonskim i podzakonskim aktima. Vi se sjećate da je bila inicijativa oko podizanja spomen obilježja na Zlatištu koje nikad nije realizirano”, istakao je Bakir Nakaš, član Upravnog odbora SABNOR-a.

Anketirani građani Sarajeva o inicijativi gradnje spomenika imaju različite stavove:

“Riječ je o čistom rasizmu”
“Vraca su inače obilježena drugačijim sadržajem prije ovog rata prema tome ne bi se smjelo lako devastirati to”
“To je malo diskutabilno, ali ja nisam protiv. Svak’ nek svoje obilježi, ali da bude pošteno.”

Različiti su stavovi i u Istočnom Sarajevu po pitanju ostvarivanja prava Srba u Federaciji

“O spomeniku ne znam ništa, a bila sam tamo 17 godina, kad smo vratili stan. Nisam bila ugrožena, ne mogu dušu gubiti jako mi je fino bilo”
“Prava nemaju nikakvih zato sam otišao iz Federacije”
“Sad nemamo maltene nikakva prava, pa bi zbog toga i trebalo možda tako nešto da se obilježi poput spomenika.”

Mnogo ranije reagovala je struka. Historičarka Amra Čusto autor je brojnih naučnih i medijskih publikacija i radova. U posljednjem tekstu pod nazivom Šta su nama spomenici piše o revizionizmu i uspostavljanju novog odnosa i prema Drugom svjetskom ratu. U takvom tumačenju, antifašizam zadobija nacionalni sadržaj zbog čega brojni spomenici Drugog svjetskog rata doživljavaju etnonacionalnu transformaciju.

“Cilj je uspostaviti antifašističku prošlost isključivo svoga naroda. Takav se revizionizam može pratiti ne samo u spomenicima nastalim poslije 1945. godine nego i u nedavno podignutim spomenicima, dakle spomenicima posvećenim ratu devedesetih čime se gradi veoma upitna kultura sjećanja”, smatra Čusto.

Historičarka Čusto u istom tekstu napominje da mnogi od novopodignutih spomenika izazivaju oštre reakcije, ali u isto vrijeme cijeli je niz onih koji se podižu u tišini, pa iako samo zbog toga manje vidljivi u stvarnosti i oni značajno kreiraju sjećanje i grade prošlost u javnom prostoru.