Više od dva miliona osoba iz BiH živi u dijaspori. Svaki mjesec taj broj raste. Ogorčenost političkom i ekonomskom situacijom ljudi tako izražavaju odlaskom ili odricanjem od bh. državljanstva; do sada je oko 150.000 državljana BiH uzelo državljanstvo druge zemlje. Dijaspora je ogroman i neiskorišten potencijal. Institucije zbog kojih su građani i otišli iz zemlje, kažu iz Svjetskog saveza dijaspore, i dalje ne olakšavaju, te ne rade dovoljno na povezivanju dijaspore i države.

Sumorne brojke o odlasku ljudi iz BiH. Svake godine desetine hiljada osoba spakuje kofer i pređe bh granicu. Porodica Amira Grabića prije 30 godina zbog rata je morala otići u Holandiju. Danas je Amir projekt menadžer i neko ko želi bolje povezati dijasporu i Bosnu i Hercegovinu.

”Moramo se bolje spojiti da se dolazi češće i ovamo… kao što sam ja sada došao. Da se vidi šta se dešava u BiH, da se vidi da je situacija stabilna i da se može vratiti, da se pokrene firma. Kada bude taj osjećaj da se može, da ima šansa za uspjeh, velika je tada šansa da bi se naša dijaspora u dobroj mjeri htjela vratiti”, navodi Amir Grabić.

Dijaspora kao korist za političke ciljeve

Dijaspora sada dobija ozbiljne sagovornike i počinje povezivanje – komunikacijsko, ekonomsko, privredno. Na tome radi i Mirza Čohadžić. On je iskusio život vani. Bio je u Turskoj i Austriji. Ipak, odlučio je život provesti u BiH. Trenutno radi kao nastavnik historije.

”Moram reći, tako govori moje iskustvo, tek kada čovjek ode iz svoje države i iskusi život u drugim zemljama i sredinama može na pravi način cijeniti odakle je i ko je zapravo. Kao neko ko se bavi dijasporom duže vrijeme sada je pogodno vrijeme za dijasporu da bude aktivna jer ima odziv i sa ove strane, upuštamo se u dvosmjernu komunikaciju”, govori Mirza Čohadžić.

Sve je to do sada nedostajalo jer institucije ne prepoznaju značaj dijaspore, a na ljude koji žive vani gleda se samo kroz ekonomske benefite. Oni su ogromni.

”To je detalj koji je frustrirajući i to se lako otkriva kod naših ljudi kada im se primaknemo kada tražimo da se angažiraju, kada recimo pozivamo da se registruju na izbore, da glasaju. Jednostavno jer se osjećamo frustrirano ne osjećamo se subjektom, nego objektom; koristi se dijaspora kada je potrebna, kada je potrebno da se ostvare neki politički ciljevi”, kaže Meho Kapo, iz Saveza bh. dijaspore u Švedskoj.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH navodi da “nema nijedne države koja je iznijela bilo kakvu primjedbu na bh. dijasporu.”

“Svi kažu da su to vrlo čestiti, vrlo radni ljudi, ljudi koji poštuju države u kojima žive. I naravno, čuvaju svoj identitet’‘, govori on.

Prepreka od države

Husein Šehović, predsjednik SSDBiH-a navodi da svake godine oko tri milijarde KM pristigne u BiH od dijaspore direktnim novčanim transferima, a pretpostavlja se da se ista ta količina donese u BiH putem neposredne potrošnje, dakle prilikom posjeta.

Bez obzira na to od države dobijaju samo prepreke. Roditelji prilikom upisa djece rođene u dijaspori u matične knjige u BiH imaju velike probleme. Na kongresu bh. dijaspore u Sarajevu pozvane su institucije da olakšaju tu proceduru. Institucije i dalje ne pokazuju senzibilitet; tako Strategija o saradnji sa iseljeništvom već tri godine nije došla na dnevni red Vijeća ministara. Veliki potencijal i veliki nemar.