Kada se govori o zločinima iz mržnje u Bosni i Hercegovini, često se zanemaruje govor mržnje i veliki događaji, kao što su određene izjave tokom obilježavanja 9. januara u entitetu Republika Srpska, a takve pojave lako mogu izazvati “šire talase nasilja”, upozoravaju iz Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

“Iako BiH trenutno bilježi pad zločina iz mržnje iz godine u godinu, ove brojke su obmanjujuće. Kao prvo, takva statistika zanemaruje govor mržnje i ratno huškanje na internetu”, navodi se.

“Huškačke izjave Milorada Dodika”

IRI navodi da su “huškačke izjave” člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, te njegovo pokretanje procesa oduzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta Republike Srpska, doveli do toga da je “bosansko digitalno okruženje bujalo diskriminatorskim izjavama i retorikom mržnje”.

“Isto tako, broj zločina iz mržnje ne uključuje velike događaje, kao što su skupovi 9. januara na kojima su grupe bosanskih Srba u RS uzvikivale ime osuđenog ratnog zločinca i pjevale nacionalističke pjesme”, dodaje se.

“U ovom okruženju, tačka preokreta za veći sukob mogla bi biti bliža nego što se očekivalo. Drugi veliki događaji kao što su sportski događaji i vjerske ceremonije predstavljaju velike sigurnosne rizike, uključujući veće šanse za zločin iz mržnje prije, poslije i tokom takvih događaja”, upozoravaju iz ovog instituta.

Tučnjave u ugostiteljskim objektima u Bugojnu

Kao primjer se navodi utakmica Evropskog prvenstva 2008. godine između Turske i Hrvatske uslijed koje je izbila tuča u “hrvatskim” ugostiteljskim objektima u Bugojnu.

Navodi se da situaciju u BiH čini još nesigurnijom “slabost državnih institucija i slabljenje političke volje za suočavanje sa zločinima iz mržnje”, te da BiH zvaničnici često nisu voljni da se pozabave ovim pitanjem, kako zbog toga što često nisu svjesni da problem postoji, tako i zbog nedostatka kapaciteta krivičnopravnog sistema.

“Ako tenzije nastave rasti, postoji nekoliko mehanizama – bilo na sudovima ili u zakonodavnim tijelima – za identifikaciju i krivično gonjenje zločina iz mržnje. I dok su se određene regije obavezale na prikupljanje pouzdanih podataka, malo je zamaha u smjeru mjera koje bi mogle potaknuti žrtve da prijave zločine iz mržnje ili incidente s govorom mržnje. Kao rezultat toga, mnoga krivična djela motivirana pristrasnošću se nedovoljno prijavljuju i rijetko se procesuiraju – što su prvi koraci neophodni za sprječavanje”, navodi IRI.

Iz instituta ocjenjuju da je pristup zločinima iz mržnje u cijelom bosanskom pravosudnom sistemu “selektivan i nedosljedan”:

“Zapravo, ne postoji državna metodologija za njihovo praćenje ili izvještavanje. Od policije se ne traži da prijavi – pa čak ni da uzme u obzir – motivaciju pristrasnosti kada odgovara na zločin. Iako većina policijskih službenika odlučuje da posveti posebnu pažnju epizodama međuetničkog nasilja, ostaju bez snažnih resursa kada se bave takvim slučajevima”.

Policiji treba podrška

Ističu da u mnogim opštinama u BiH nedostaju posebni protokoli koji bi osigurali da se zločini iz mržnje evidentiraju i pravilno tretiraju, te da nigdje u zemlji ne postoje posebne jedinice za istragu zločina iz mržnje.

“Policiji je potrebna podrška kompletnog sistema krivičnog pravosuđa – predrasude se rijetko uzimaju u obzir prilikom donošenja presuda na sudu, što bi stvorilo javno priznanje i uvjerilo članove zajednice da takvi zločini neće proći nekažnjeno”, zaključili su.

“Da bismo počeli da se bavimo ovim pitanjem, neophodno je pratiti prirodu i obim ovih zločina”, navode iz instituta, te dodaju da IRI i njegovi lokalni partneri rade na izgradnji mreže lokalnih zvaničnika i aktivnih informanata koji razumiju i odgovaraju na ova pitanja.

Trenutno, IRI podržava članove Kluba za evropske integracije i sigurnost dok rade na parlamentarnim inicijativama koje se bave govorom mržnje i pravima i bezbednošću novinara.

“Ali ostaje još toga da se uradi. Malo je vjerovatno da će se sadašnji međuetnički odnosi u BiH poboljšati ako je svijest javnosti o kontinuiranim zločinima iz mržnje na niskom nivou. BiH bi trebala kombinirati institucionalni sistem za evidentiranje i prikupljanje podataka o zločinima iz mržnje sa efikasnijim policijskim pristupima na lokalnom nivou. Rješenje mora uključiti više nivoa vlasti koje uspostavljaju bočne veze s javnošću”, podcrtali su.

“Prije toga, međutim, prvi korak ka rješavanju ovog problema je prepoznavanje istog”, zaključuju iz Međunarodnog republikanskog instituta.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad