Uspon do vrha Cetina na Prenju je jako zahtijevan alpinistički put, vrlo rizičan, a nedjelju kada je stradao alipinista i pripadnik Oružanih snaga BiH Rade Šimić, vremenski uvjeti su bili surovi, rekao je za N1 bivši predsjednik Planinarskog saveza BiH Zehrudin Isaković.

“Nesreća se dogodila na godišnjicu kada smo obilježavali tragediju na Prenju iz 1970. godine (stradali su bh. alipinisti Ilija Dilber, Milorad Stjepanović i Zijah Jajatović prilikom prvog zimskog osvajanja vrha Lupoglav na 2.102 metra nadmorske visine, op.a.). On je bio izvrstan dečko, imao je 200 posto napunjene baterije i bio je dijete u tijelu odraslog čovjeka, uvijek dobronamjeran. To nije bio uobičajeni planinski put. Prije desetak dana su krenuli i odustali zbog teških uvjeta, kada su sada krenula sreća im nije bila naklonjena i krenula je lavina”, rekao je Isaković gostujući u Novom danu.

Istakao je kako su to bile “izuzetno teške okolnosti” jer je riječ o “vioko okomitom, stjenovitom i laganom zidu i temperaturama od -20 stepeni u zimskim uvjetima i brzinom vjetra od 60 km/h”. Šimić i njegov kolega nisu krenuli nespremni. Ipak, tragedija se dogodila i Šimić je stradao.

“Spasioci odmah krenuli i stigli su do mjesta, Oružane snage BiH su pripremile helikopter, ali nije mogao poletjeti zbog vremenskih uvjeta. Zato je donesena odluka da se prenoće gore i ujutro je helikopter poletio te je akcija obavljena”, kazao je Isaković.

Kao iskusni planinar kaže da su lavine na našim planinama vrlo česte zimi.

“Sigurnost u planinama je vrlo široka tema. Ovaj konkretni slučaj se dogodio alpinisitma u izuzetno teškim uvjetima. Naše planine su različite u odnosu na godišnje doba, Prenj je drugačiji ljeti, a drugačije himalajsko lice ima zimi. Naše planine zimi su posebno zahtjevne. Zahtijevaju iskusnog, dobro opremljenog planinara koji zna gdje ide. Uvijek trebate znati gdje idete, s kim idete kako biste se psihički pripremili. Bitna je i visinska razlika jer nije ista težina uspona. Trebate imati spremnu odgovarajuću opremu”, kazao je Isaković.

Naglasio je kako je izričito protiv i skijanja mimo uređenih skijaških staza, pogotovo ako skijaši nemaju opremu za turno skijanje.

“Turno skijanje ima opremu gdje stopalo nije fiksirano i imate umjetne materijale da se možete kretati i uzbrdo. Treba imati iskustvo za to jer se podloga mijenja i njena tvrdoća, u jednom trenutku propadate, a potom ste na ledu. Kada se dogodio tragičan slučaj s kolegom Dragijem Novakovićem prije nekoliko godina kada se pokušavajući zadržati kolegicu otisnuo niz ledenu padinu, to je bilo blizu uobičajenih skijaških staza. Desno od njih su Kazani koji su smrtno opasni. Tada sam bio predsjendik Planinarskog saveza i imali smo sastanak kako bi spriječili gubitke života na Bjelašnici. Uspjeli smo da se ti Kazani ograde i stave upozorenja da skijaši ne idu u tu regiju”, rekao je Isaković.

Istakao je kako Gorske službe spašavanja u FBiH uvijek reaguju, ali da im je potrebna oprema.

“Oni iz svoje tople sobe odlaze u opasnost. Tu opremu ne traže zbog sebe već zbog ljudi koje spašavaju, koji su možda još živi kada dožive nesreću. Pri tome rizikuju i svoje živote”, kazao je Isaković.

Poručio je kako svi koji vole planinarske aktivnosti trebaju biti oprezni i dobro pripremljeni kako bi uživali u svim čarima i pri tome bili sigurni.