Bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine Šerif Isović oglasio se o trenutno najaktuelnijoj temi, a to je povećanje minimalne plate u ovom bh. entitetu na 1.000 KM.

Isović je na Facebooku u dužem statusu pojasnio da zaposleni i poslodavci ne trebaju biti na suprotnim stranama kada je riječ o ovoj odluci, već baš suprotno, da se trebaju udružiti i izvršiti pritisak na poslodavce kako bi se što prije došlo do fiskalne reforme.

“Dugo vremena kroz historiju na ovim prostorima prisutna je strategija upravljanja, podčinjavanja i manipulacije taktika zavadi ili podjeli pa vladaj. Upravo zbog ovog zaposleni i poslodavci ne treba da budu u zavadi, pogrešnim i suprotnim stranama. Svaku firmu čine njeni zaposlenici, pa ako imate dobre zaposlenike, imate i uspješne firme koje se razvijaju i rastu. Zaposlenici i njihovi poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri. Poslodavci i zaposlenici su ti koji zarađuju novac, pune budžete i ‘hrane’ vlast zbog toga trebaju imati više sinergije u kreiranju dobrih rješenja, a i aktivni u ‘nadzoru’ racionalnog i efektivnog trošenja novca kojim pune javne budžete. I nemoj da šutite kada vlast suprotno zakonu uredbama i zaključcima dozvoljava poreznim obveznicima da vrše isplatu plaća bez poreza i doprinosa…”, napisao je.

Naglasio je da radnici trebaju imati plate koje osiguravaju pristojan životni standard, ali i da poslodavci trebaju imati poslovni ambijent koji omogućava normalno, transparentno, pravedno, konkurentno poslovanje kao i jednako, pravično i efikasno postupanje državnih institucija.

“Minimalna plata od 1.000 KM i ako je i u ovom iznosu značajno manja od zemalja članica EU kojim težimo ne treba biti predmet razdvajanja, već treba dovesti do ujedinjenja i sinergije u borbi za ozbiljnu i sveobuhvatnu reformu koja će dovesti do većeg ukupnog blagostanja u društvu, veće pravde, racionalnosti, efikasnosti i prosperiteta svih. Poređenja radi u 2024. godini najveću minimalnu mjesečnu platu u EU imao je Luksemburg od 2.571 eura, Irska 2.146 eura, Nizozemska 2.070 eura, Belgija 2.070 eura, Njemačka 2.054 eura i Francuska 1.766 eura. Zemlje EU u kojima je plaća bila manja od 1.000 eura su Hrvatska 840 eura, Estonija 820 eura, Češka 750 eura, Slovačka 750 eura, Rumunija 744 eura, Latvija 700 eur, Mađarska 686 eura i Bugarska 477 eura, dok je u Sloveniji iznosila je 1.254 eura”, naveo je podatke Isović.

Kako je rasla minimalna plata od 2014. do 2024.?

Zatim je naveo i izvještaj EUROSTAT-a o prosječnoj godišnjoj stopi rasta minimalne plate.

“Od 2014. do 2024. godine bila je najveća u Rumuniji 13,7%, Litvaniji 12,3%, Bugarskoj 10,6%, Poljskoj 9,5% i Češkoj 9,3%. Minimalna plata u FBIH za 2025. godinu je povećana sa 619 KM na 1.000 KM ili za 381,00 KM ili za 61,55%. Minimalna plate u FBiH od 2008 do 2016 godine iznosila je 340,00 KM. Od 2016 do 2021 godine iznosila je 402 KM i porasla je za 62,00 KM ili za 18,24%. U 2022 godini je iznosila 543 KM i porasla je za 141,00 KM ili za 35,08%. U 2023 godini iznosila je 596 KM i porasla je za 53,00 KM ili za 9,76%. U 2024 godini iznosila je 619 KM i porasla je za 23,00 KM ili za 3,86%. U 2025 je određena u iznosu od 1.000 KM i porasla je za 381 KM ili za 61,55%. Samo iz navedene komparacije svakom objektivnom ko se razumje u reforme je jasno da povećanje minimalne plaće bez drugih mjera fiskalne politike je pogrešan red koraka, kao što je bilo i pogrešno dugo vremena ‘čuvati’ ovako nisku minimalnu plaću. Ko je za ovo odgovoran? Odgovorni obično šute i love u mutnom, a odgovor je jasan i nalazi se u propisanim nadležnostima u Ustavu i zakonima…”, pojasnio je.

Zatim dodaje da cilj Odluke o minimalnoj plati očito nije samo zaštita dostojanstva radnika, već i javnih prihoda.

“Rastom javnih prihoda bez pravednih i potrebnim reformi sigurno za posljedicu ima i neracionalnu i neodgovornu javnu potrošnju, a nesumnjivo je da će imati negativne posljedice na zaposlenost i rast cijena. Posljedica ove Odluke je i povećanje javnih prihoda po svakoj povećanoj i isplaćenoj novoj minimalnoj plati za 300,76 KM, dok s druge strane trošak poslodavca se povećava za 681,76 KM. Ako izvršimo procjene za mjesečne i godišnje periode, a prema podacima koje je iznio ministar Kemal Hrnjić da sa danom 31.10.2024. godine u FBiH ima 120.000 hiljada radnika koji prima minimalnu platu, a 270.000 zaposlenika koji prima platu ispod 1.000 KM, onda se slobodno može procijeniti da će mjesečni rast javnih prihoda iznositi 60 miliona KM, a godišnji 720 miliona KM. U ovu procjenu ne ulazi i rast plata zaposlenika koji su u 2024. primali platu veću od 1.000 KM kojih je cca 282.000 čije će povećanje neto plate biti nužno kako se ne bi dogodila uranilovka plata jer bi u suprotnom došlo do gubitka doprinosa i odgovornosti u postizanju rezultata rada, motivacije, inicijative…”, naveo je i zatim nastojao “slikovito” pojasniti situaciju:

“Ako primjera radi ovim zaposlenicima poslodavci u prosjeku povećaju neto plate za 150 KM tada se slobodno može procijeniti da će na mjesečnom nivou izdvajanja u javne prihode iznositi oko 33 miliona maraka, a na godišnjem oko 400 miliona KM, dok bi godišnji trošak poslodavca za ove radnike bio povećan za cca 900 miliona maraka. Dakle, za očekivati je da će javni prihodi porasti za preko jedne milijarde, a troškovi poslodavaca preko 2,5 milijardi maraka. Komparacije radi treba imati u vidu da su ukupna ulaganja 26.463 privrednih društava u 2023 godini u investicijske nekretnine iznosila cca 2 milijarde maraka”.

Smatra da se treba izvršiti pritisak na nadležne kako bi došlo do fiskalne reforme.

“Greške liderima stvaraju prilike i šanse, pa treba prilagoditi igru i primijeniti presing prema nadležnim da krenu u ozbiljne reforme. Reforme se ne provode populističkim odlukama i prebacivanjem odgovornosti na druge. Reforme trebaju da se zasnivaju na ozbiljnoj naučnoj analizi, odabiru dobre ekonomske politike, postavljanju ciljeva i odabiru dobre strategije za realizaciju ciljeva. Za realizaciju ciljeva ekonomske politike neophodna je vladavina prava, lična i sigurnost imovine, efikasno sudstvo, racionalna javna potrošnja i politička stabilnost. Glavni ciljevi svake normalne ekonomske politike bi trebao biti: rast realnog društvenog bruto proizvoda, rast zaposlenosti, stabilnost cijena, uravnotežena međunarodna razmjena…”, nabrojao je Isović.

Minimalna plata u FBiH: Radnici se nadaju, a poslodavci prijete otkazima

“Poreska politika ne treba služiti samo za ubiranje prihoda”

Naglasio je da bi se političari u FBiH trebali služiti pravednom i transparentnom fiskalnom politikom fokusirana na efikasnoj naplati javnih prihoda i racionalnoj javnoj/državnoj potrošnji i kao jednim od najvažnijih instrumenata kako bi ostvarili svoje ciljeve.

“U FBiH poreska politika je najvažniji instrument ekonomske politike. Ona ne treba da bude samo instrument za ubiranje budžetskih prihoda, već i instrument za kreiranje poslovnog ambijenta zapošljavanje, investicije, ostvarivanje dohotka, rješavanje socijalnih pitanja, pravičnu raspodjelu, primjeren nivo sive ekonomije. Poreznom politikom treba ispravljati i negativne učinke tržišta, odnosno poticati pravičnu konkurentnost na tržištu i podržavati zdravu privredu i njen razvoj. Dobra porezna politika ima preciznu, jasnu, dugoročno održivu i pravičnu pravnu regulativu. Poreska politika treba da bude transparentna, da porezni obveznici i potencijalni investitori znaju koje poreze i po kojim stopama će plaćati poreze kako bi mogli uskladi svoje biznis planove. Budžetske prihode treba prioritetno povećavati jačom poreskom disciplinom i smanjenjem sive ekonomije, a ne povećanjem poreza i parafiskalnih nameta”, dodao je.

Nabrojao je i šta bi trebao biti prioritet fiskalne politike u dugo najavljivanim reformama.

“Rasterećenje i smanjenje dažbina i nameta privredi. Smanjenje sive ekonomije, jačanjem kapaciteta porezne uprave i institucija koje doprinose smanjenju sive ekonomije. Učinkovitija kontrola granice. Donošenje zakona kojim bi se za sve nivoe vlasti propisalo koji porezi i naknade se mogu propisivati. Donošenje jedinstvenog zakona o porezu na promet nekretnina, imovine, nasleđa, komunalnih taksi i dr. naknada. Zakon o regulisanju poreznog duga. Donošenje zakona o javnim registrima: registar pravnih lica, preduzeća, registar udruženja, obrtnika, stranih predstavništava, nekretnina pokretne imovine, vrijednosnih papira. Fiskalizacija, informatizacija, digitalizacija…”, istakao je bivši direktor Porezne uprave FBiH.

“Potrebne hitne reforme”

Na kraju je poručio da je situacija u kojoj se nalazi BiH, a i FBiH takva da zahtjeva hitne reforme, a za reforme su potrebni zakoni.

“Za donošenje zakona potreban je rad parlamenata. Parlamenti bi trebali zasjedati najmanje jednom mjesečno ako nema sjednice ili odsustvo nije opravdano tada nema ni plaća i naknada parlamentarcima. Zato poslodavci i zaposlenici udružite se i zahtijevajte od Parlamenta i Visokog predstavnika g. Christiana Schmidta donošenje zakona kojim treba obavezati parlamente da zasjedaju najmanje jednom mjesečno ako nema sjednica nema ni plaća i naknada”, zaključio je Isović.

Podsjetimo, nakon što je krajem 2024. godine Vlada FBiH na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem (SDP) na jednoj od sjednica donijela odluku o povećanju minimalne plate na 1.000 KM, uslijedio je niz reakcija među kojima su prevladale one negativne.

Ugostitelji u FBiH protiv odluke Vlade: Nažalost, počet ćemo otpuštati radnike

Većina ekonomskih analitičara, a pogotovo poslodavaca ukazali su na brojne nedostatke pa su tako naveli da povećanje minimalne plate bez reformskih zakona ugrožava radna mjesta.

“Odluka o minimalnoj plaći bez reformskih zakona ugrožava radna mjesta”

Istakli su i to da su problem veliki doprinosi koji se plaćaju i čine 70 posto primanja te su dodali da će poslodavci biti prinuđeni na otkaze radnicima jer neće finansijski moći izdržati “novčani teret” koji je federalna vlada na njih stavila ovom odlukom.

Novo oglašavanje poslodavaca: Zbog odluke Vlade FBiH spremaju se masovni otkazi

S druge strane, oglasili su se i iz Vlade FBiH nakon tih reakcija pojasnivši šta zapravo ova njihova odluka znači. Kako je pojašnjeno, obrtnicima i malim preduzećima, Vlada FBiH će uplaćivati subvencije za doprinose, a kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena usljed povećanja minimalne plate i primanja”. Detalje čitajte ovdje.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Kemal Hrnjić također se oglasio povodom povećanja minimalne plate navodeći nekoliko podataka koji idu u prilog ovoj odluci.

Oglasio se jučer i Vojin Mijatović, potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ministar razvoja, poduzetništva i obrta pojasnivši da obrtnici i mali poduzetnici nemaju razloga za paniku te da su ugroženi jedino “proizvođači koverti”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje