Isprazni slogani umjesto programa: Zašto političarima u BiH nije cilj privući nove glasače?

Njegov dosadašnji utisak o kampanji nije naročito pozitivan pa tako Padalović smatra da 4. septembar (početak izborne kampanje) praktično nije donio nikakvu vidljivu promjenu u ponašanju političkih stranaka.

"Predizborna kampanja zvanično je počela 4. septembra, međutim, ona traje. Dakle, mi živimo kao u jednoj permanentnoj predizbornoj kampanji. Ovaj datum je samo ozvaničio njihov izlazak na teren, eto, datumski, da se ispoštuje Izborni zakon", ocijenio je.

Političari su, prema njegovim riječima, tokom gotovo cijele 2026. godine radili upravo ono što se inače radi u kampanji.

"Mi smo vidjeli tokom maltene čitave 2026. godine da su oni bili svi na terenima, dakle, sa zavrnutim rukavima zbog vrućina. Hodali su po svim mogućim opštinama, radili one stvari koje se inače rade u kampanji, međutim, to kao nije bila kampanja", naveo je.

Dodaje da su tokom cijele godine bili gotovo sveprisutni u javnosti.

"Mi smo svjedočili njihovom permanentnom pojavljivanju na društvenim mrežama, u TV emisijama, u kolažnim emisijama, u, ne znam, nedjeljnim popodnevima. Dakle, oni su bili sveprisutni tokom ove godine, tako da ništa tu novo od ovog 4. septembra nismo vidjeli."

"Zvanični početak kampanje bio je dosadan i nezanimljiv"

Kada je riječ o onome što su stranke ponudile od formalnog početka kampanje, Padalović kaže da ne vidi ozbiljniji sadržaj.

"Taj početak, taj zvanični početak predizborne kampanje, bio je poprilično dosadan, nezanimljiv i ovih pet-šest dana predizborne kampanje, čisto koja se odnosi na izbore u Bosni i Hercegovini, poprilično dosadan. Ne vidim ja tu nekih zanimljivih ni poruka, ni programa, ni onoga što se nudi glasačima, biračima", ocijenio je.

Smatra da politički akteri zapravo i ne pokušavaju pridobiti neodlučne birače.

"Vi ste negdje u uvodu rekli: 'Oni će imati još tri sedmice da uvjere nekoga.' Ja ne bih rekao da oni žele ikoga da uvjere. Ja mislim da se oni obraćaju svojim glasačima koji već znaju za koga će glasati", istakao je.

Takav pristup, kaže, jedna je od osnovnih karakteristika domaće politike.

"To je jedna odlika, inače, naših političara. Oni se obraćaju isključivo na terenu gdje su sigurni, dakle, svojim glasačima, svojim biračima. Ja negdje ne vidim da se oni trude uopšte da pozovu apstinente ili, ne daj Bože, da prevedu nekoga iz drugog, da tako kažem, političkog spektra da glasa za njih. Dakle, ovdje se svi obraćaju svojim biračima. To je, po meni, nekako sublimiranje svega ovoga što smo vidjeli od tog 4. septembra."

Jednokratna davanja pred izbore: "To nije nikakva socijalna mjera"

Jedna od tema razgovora bila su i jednokratna davanja građanima pred izbore, uz upozorenja Transparency Internationala BiH o više od 2.200 potencijalnih slučajeva zloupotrebe i kupovine glasova te desetinama miliona maraka izdvojenih kroz jednokratne pomoći.

Padalović nema dilemu kako vidi takve poteze.

"Prije svega, to nije nikakva socijalna mjera. Socijalne mjere su nešto što se radi sistemski. Dakle, ovo nije sistemsko rješenje, ovo je ad hoc, jednokratno. Dakle, namjera je vrlo jasna. Radi se o kupovini birača na neki način, dakle, njihovo, kao što se kaže, pomaganje pred izbore", naveo je.

Kao primjer izdvojio je jednokratne pomoći u Republici Srpskoj.

"Mi smo vidjeli ovdje, makar u Republici Srpskoj, imate jednokratne pomoći penzionerima. Penzije su veće od, eto, od ove augustovske penzije koju su nedavno primili. Zatim, djeca iz osnovnih škola, srednjih škola, studenti, dakle, svi dobijaju neke jednokratne pomoći."

"Očigledno je o čemu se radi"

Padalović se osvrnuo i na odnos Centralne izborne komisije prema davanjima koja su prethodno formalno uvrštena u budžete.

"Čini mi se da je Centralna izborna komisija u par navrata, da li se odnosilo sad na tu jednokratnu pomoć, nisam siguran, ali nekako taj neki stav je da, ako se to već nalazi u budžetu, a u Republici Srpskoj je to rebalansom urađeno, dakle, prošlo je neku određenu proceduru, neće se baviti s tim, iako je očigledno o čemu se radi", naveo je.

Kao posebno slikovit primjer naveo je situaciju u školama tokom pauze izazvane visokim temperaturama.

"Evo, mi ovih dana imamo pauzu zbog visokih temperatura, pauzu u osnovnim školama, a naši nastavnici od ranog jutra čime se bave? Oni se bave prikupljanjem podataka, dakle, od roditelja, za način uplate jednokratne pomoći školama, odnosno đacima", rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo taj primjer pokazuje koliko je teško napraviti jasnu razliku između socijalne politike i predizborne aktivnosti.

"Dakle, evo, mi smo u toj pauzi. Ovo je odličan primjer, zapravo, kako to sve funkcioniše. Pauza je počela tog 4. septembra i, gle slučajnosti, baš na dan kada počinje zvanično predizborna kampanja, a učitelji naši se spremaju za početak zvanični, koji, eto, počinje 10. Tad će valjda krenuti, na način da prikupljaju podatke od roditelja. Dakle, to je sve, ne postoji ta granica."

"Ne vidim granicu između kampanje i perioda prije kampanje"

Padalović kaže da su političke stranke i tokom ljeta organizovale događaje koji su formalno predstavljani kao redovne aktivnosti, iako su izgledali poput predizbornih skupova.

"Mi smo vidjeli šta su radili političari preko ljeta. Dakle, oni su sve to svodili na svoje redovne stranačke aktivnosti. To su odjednom bile sjednice opštinskog odbora na kojima je po 500-600 ljudi", naveo je.

Zato priznaje da ni sam više ne vidi jasnu granicu.

"Ja ne vidim uopšte granicu između početka predizborne kampanje i ovog perioda prije predizborne kampanje. Mislim, kako bih rekao, i ja sam sam zbunjen. Dakle, ja uopšte tu nisam... A mogu misliti kako su glasači koji su, kao, eto, trebali od tog 4. septembra prilagoditi se novim uslovima, dakle, da smo u predizbornoj kampanji, a zapravo ona traje maltene, ja mislim da traje od prošle godine, od ovih vanrednih predsjedničkih izbora za predsjednika Republike Srpske."

Njegov zaključak je da se politički život u BiH gotovo više i ne odvaja od kampanje.

"Generalno, mislim da smo mi non-stop u nekoj vrsti kampanje."

Kazne CIK-a? "To su za njih mizerne kazne"

Centralna izborna komisija već je kažnjavala političke subjekte zbog preuranjene kampanje i zloupotrebe javnih resursa, ali Padalović sumnja da novčane sankcije mogu ozbiljnije uticati na velike političke stranke.

"Ja mislim da oni negdje imaju, svako to pojavljivanje ima negdje onu neku stavku, budžetska rezerva za takve situacije, ono kao kazne u zagradi. Tako da su to mizerne kazne, zaista, za njih", ocijenio je.

Ni pojedinačne kazne od oko 20.000 KM, smatra, nisu dovoljno snažne.

"Iako su ovog puta, ne znam, u dva-tri navrata te kazne bile oko 20.000 maraka pojedinačno, mislim da to njima ništa ne predstavlja. Dakle, oni su to sve ukalkulisali i mislim da su se višestruko isplatili, da su se višestruko isplatili ti izlasci na teren i šta god."

Velike političke stranke su, dodaje, u mnogo povoljnijem položaju od malih političkih subjekata.

"Ovdje je problem što te veće političke partije imaju veće mogućnosti, imaju više, naravno, novca. Oni mogu da kalkulišu sa tim stvarima."

"Nešto tu nije postavljeno kako treba"

Padalović smatra da problem nastaje kada se strogo sankcionišu manje stranke zbog pojedinačnih objava, dok ozbiljnije potencijalne zloupotrebe javnih resursa ostaju u drugom planu.

"Problem se pojavljuje kada Centralna izborna komisija pristupa, i naravno da treba pristupati svim političkim subjektima jednako, to bez daljnjega, ali da se kažnjavaju, ne znam, objave na Facebooku nekih malih političkih subjekata, a da se nekako zaobilaze sve moguće potencijalne zloupotrebe javnih sredstava", pojasnio je.

Njegov zaključak je:

"Mislim da nešto tu nije postavljeno kako treba."

Dodatnu konfuziju, prema njegovim riječima, stvara i dugotrajnost postupaka.

"Mislim da i dan-danas CIK-u non-stop stižu te prijave koje su se dogodile prije par dana. A vidjeli smo, postoje i slučajevi da se kažnjavaju subjekti za one prošle izbore. Dakle, sve je to nekako čudno. Pogotovo ova godina je poprilično politički čudna."

Zbog svega toga, zvanična kampanja djeluje kao nastavak procesa koji nikada nije ni završio.

"Ta predizborna kampanja, evo, ona teče zvanično, ali kao da nije ni prestala."

Nacionalne tenzije kao provjeren recept: "To funkcioniše 30 godina"

Govoreći o mogućnosti da se nacionalne tenzije i ovaj put koriste za mobilizaciju birača, Padalović je pohvalio apel CIK-a protiv govora mržnje.

"Meni je zanimljivo da je CIK uputio apel svim političkim subjektima za upotrebu govora mržnje. Mislim da je to dobro. Dakle, govor mržnje ne treba da ima prostor. To je nešto što je apsolutno neprihvatljivo", naglasio je.

Za sada, kaže, u samoj kampanji ne vidi snažne međunacionalne napade.

"Ja mislim da sad trenutno ne vidim da toga ima. Naravno, ova situacija koja se dešava u vezi sa sahranom Ratka Mladića i to sve, i to je nekako uzglobljeno u čitav ovaj predizborni ambijent, ali čini mi se da politički subjekti, barem na terenu, kada je u pitanju sama politička kampanja, tu nema nekih nacionalnih međusobnih napada."

Ipak, mogućnost zaoštravanja uvijek postoji.

"Ovi slogani, parole koje oni upotrebljavaju, to je nešto uobičajeno, ništa novo, uvijek dosadno, ali nekako uvijek, eto, uvijek taj neki, kako bih rekao, potencijal, mogućnost za podizanje tenzija postoji", upozorio je.

Razlog je jednostavan – takav model političke mobilizacije u BiH već dugo funkcioniše.

"To je nešto što je provjereno, što funkcioniše 30 godina, uvijek je prisutan taj narativ straha, ugroženosti, jednih od drugih, drugih od prvih, trećih i tako dalje. Dakle, to je nešto što je sveprisutno."

"Nisam puno vidio političkih programa"

Padalović se nada da će birači ipak pokušati donijeti odluku na osnovu programa, iako priznaje da ih u dosadašnjoj kampanji nije mnogo vidio.

"Ja se nadam da toga neće biti, da su ljudi malo ipak pametniji i da će birati, pa nadajmo se, eto, i na osnovu nekog političkog programa. Nisam puno vidio tih političkih programa", poručio je.

Umjesto konkretnih politika, ponovo dominiraju jednostavni slogani.

"Mislim da ljudi i dalje, kako bih rekao, idu na vrlo jeftine, jednostavne slogane."

Problem je, prema njegovoj ocjeni, i to što stranke nisu krenule iz iste startne pozicije 4. septembra, jer su neke praktično mjesecima bile u kampanji.

"Ako su permanentno političari na terenu, onda vas faktički ni ne interesuju neki programi, jer mi trebamo faktički od tog 4. septembra da imamo kao startnu poziciju. Dakle, svi od tog 4. septembra polaze od iste polazne tačke, a to se ne dešava. Mi smo vidjeli, svi su bili vani, svi su nešto radili i eto, gle čuda, baš u toj izbornoj godini."

Biometrija i skeneri: "Trebali bi ukloniti glavne mehanizme za krađu glasova"

Na Općim izborima građani će se prvi put susresti s novim izbornim tehnologijama, uključujući biometrijsku identifikaciju i skenere glasačkih listića.

Padalović očekuje da bi upravo tehnologija mogla ukloniti dio najčešćih izbornih manipulacija.

"Ja mislim da svi podaci govore da bi to trebalo otkloniti one najosnovnije, kako bih rekao, izborne mahinacije", naveo je.

Nada se da će izborni proces zbog toga biti transparentniji.

"Ja se zaista nadam da će izborne tehnologije pomoći u procesu da izbori budu fer, transparentni, koliko god je to moguće u okviru Bosne i Hercegovine, da će ove, da tako kažem, glavne prepreke ili glavni njihovi mehanizmi za krađu glasova biti uklonjeni i da ćemo imati koliko-toliko poštenije izbore u odnosu na ove prethodne."

Ipak, smatra da je građane trebalo ranije upoznati sa novim načinom glasanja.

"Mislim da su glasači trebali biti ranije upoznati sa procesom glasanja, na koji način se pristupa. Dakle, mislim da je tu malo kampanja krenula kasno, ali nije to ništa teško. Dovoljno je malo pogledati dva-tri filma i bit će to vrlo jednostavno."

Za njega sama tehnologija ne bi trebala predstavljati problem.

"Tehnologije nisu prepreka. Tehnologije bi trebale pomoći da taj proces bude što efikasniji i ja vjerujem da će takav i biti", zaključio je Elvir Padalović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad