U Prijedoru je danas počela Međunarodna konferencija o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizovao Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevo.

Između ostalih, konferenciji je prisustvovala Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, predstavnici različith nivoa vlasti, kao i logoraši.

“Veoma je važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistine i laži izvrtati neke istorijske činjenice i zato zaista jesu ovakvi skupovi i konferencije nažalost ponekad bolne i tuže, ali zaista su nužne. Neminovne su, kako bi u budućnosti BiH, regiona, ali možemo danas reći i cijelog svijeta, na temelju istina poslali prave poruke kako se ni nama ni nekom drugom nigdje više takva stradanja ne bi dešavala”, rekao je Konaković.

Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, rekao je da je važno da se ovakva konferencija po prvi put održava u Prijedoru u kojem su bili logori Keraterm, Omarska i Trnopolje, odakle žele da pošalju poruku solidarnosti da istina nikada ne smije biti zatrpana.

“Istina je jedini lijek za BiH i narode u BiH”, rekao je on.

Dodao da se nada da će ovakva konferencija biti održana i u drugim povratničkim mjestima u entitetu Republika Srpska (RS).

“Želimo da ovakvim konferencijama pošaljemo poruku solidarnosti, ali kao što sam kazao, u isto vrijeme težnje za istinom kako bi ponudili realnu sliku”, kazao je Okerić.

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić naglasio je da se konferencija naučnog karaktera tiče svih logora na teritoriji BiH bez obzira koji su narodi u njima bili zatvarani.

“Mislim da je bitno s naučnog aspekta dati odgovor za dešavanja ovdje 1992. godine, jer ta godina je bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se desilo ovdje. Mislim da je nama zaista više dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovdje u Prijedoru trebamo raditi na našem zajedništvu”, kazao je i dodao da samo zajedništvo može dati odgovor na dobru budućnost generacijama koje dolaze.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 posto logoraša.

“Ono što Savez logoraša u BiH zahtijeva jeste da napokon izbjegnemo formalnu priču i da pristupimo rješavanju problema. Prema našim procjenama, oko 100.000 logoraša na području cijele BiH nije zaštićeno nikakvim zakonom. Krajnje je vrijeme za zakon o zaštiti žrtava ratne torture, odnosno, kako su ga sada nazvali, zakon o logorašima”, rekao je Omerović.

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da nastoje da integrativno govore o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine da uspostavi muzej logora u Sarajevu gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.

“Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema”, kazao je Kulanić.

Govoreći o izgradnji spomenika ubijenoj djeci u Prijedoru, koji roditelji pokušavaju izgraditi već 10 godina, rekao je da podržavaju zahtjeve roditelja.

“Zaista moramo da počnemo da govorimo na osnovu činjenica i istine i na taj način pokušamo da prevladamo sve izazove koji su danas pred nama, koji su bazirani na događajima iz devedesetih godina, na ubistvima, zločinima koji su se dešavali, na taj način da probamo u budućnosti da gradimo pomirenje”, rekao je on.

U konferenciji učestvuje i bivša logorašica Midheta Kaloper iz Foče koja je istakla da se bori za prava žrtava torture i da se nada da će konferencija imati odjeka.

“Sistem devedesetih je bio identičan i način zatvaranja logoraša i zločina, kako u Foči, tako i u Prijedoru, Bijeljini, Višegradu, Rudom, Čajniču, apsolutno logoraši su prošli identičnu torturu”, rekla je ona.

Istakla je da su ovi dani teški za cijelu BiH, a posebno za Prijedor, te dodala da se nada da će institucije BiH prepoznati ovu populaciju.

Govoreći o svom iskustvu tokom prethodnog rata Midheta Kaloper je rekla:

“Obzirom na torture koje sam prošla u logoru zaista je bilo dovoljno da prođem jedan dan. Bila sam mjesec dana zarobljena, prije samog zarobljavanja ubili su mi 13 članova porodice.”

Naučna konferencija uključuje panel diskusije prvog dana s fokusom na naučni aspekt, cilj medijskog praćenja i istraživanja logora u BiH koji će kulminirati završnom sesijom, na kojoj će živi svjedoci i preživjele žrtve logora iz svih dijelova BiH podijeliti svoja iskustva o logorima i strahotama koje su preživjeli. Drugi dan konferencije uključuje zaključna izlaganja.

Kao dio konferencije organizovana je i “Škola za mlade”, s ciljem da mladi iz BiH te mladi istraživači iz svijeta učestvuju u dijalogu i da se posjetom mjestima gdje su nekada bili uspostavljeni logori u Prijedoru i okolici upoznaju s poviješću.

Sutra će biti organizovana izložba “Zidovi” na lokalitetu nekadašnjeg logora Trnopolje, nakon čega je planirano prisustvo mirnoj šetnji i polaganju cvijeća prilikom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.