Tokom intervjua na N1 televiziji 5. jula 2022. godine, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković dotakao se i teme nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, odnosno Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH.

Konaković je ustvrdio da je navedenom odlukom cijeli prostor grada Sarajeva, od Baščaršije “sve do kraja Novog Grada”, proglašen kao nacionalni spomenik: “Ta komisija je donijela odluku da zaštiti urbani krajolik Kantona Sarajevo, grada Sarajeva, i danas kad sjednete na tramvaj kod Baščaršije i kad se vozite Novim Gradom, sve do kraja Novog Grada, sve što očima vidite sa desne i lijeve strane je zaštićeno i o tome se odluke donose u ovoj komisiji u kojoj sjede HDZ, SNSD i Kapidžić”.

Odluka o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH donesena je u novembru 2020. godine. Odluka je naišla na negativne reakcije među načelnicima sarajevskih općina Centar i Stari Grad, koji su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, o čemu je Istinomjer pisao u analizi “Zaštita historijskog urbanog krajolika Sarajeva u političkom kontekstu”.

Već u prvom članu Odluke, stavu (2), demantovana je tvrdnja Elmedina Konakovića da je “sve što očima vidite sa desne i lijeve strane” prilikom vožnje tramvajem od Baščaršije (općina Stari Grad) do općine Novi Grad Sarajevo proglašeno kao nacionalni spomenik BiH. Naime, ovom odlukom nisu obuhvaćene općine Novi Grad i Novo Sarajevo, nego samo općine Centar i Stari Grad.

“Historijski urbani krajolik Sarajeva proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). (2) Nacionalni spomenik čini cjelovit prostor historijskog urbanog krajolika na području uže gradske jezgre Sarajeva na dijelu općine Stari grad i općine Centar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Granice nacionalnog spomenika definirane su prema katastarskim česticama navedenim u Prilogu 1. ove odluke koji čini njen sastavni dio”.

Odlukom je, između ostalog, propisano da su nadležni organi dužni osigurati mjere koje imaju za cilj zaštitu autentičnosti, integriteta i funkcionalnog kontinuiteta historijskog urbanog krajolika Sarajeva, maksimalno očuvanje izgrađenih dijelova grada uz respektovanje historijskih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti, kao i zadržavanje najnužnijeg obima izgradnje uz minimalno angažovanje novih površina za stambenu izgradnju uz racionalnije korištenje postojećih uređenih površina.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je u svojoj odluci navela popis pojedinačnih nacionalnih spomenika i dobara upisanih na Privremenu listu nacionalnih spomenika u obuhvatu nacionalnog spomenika Historijski urbani krajolik Sarajevo, na kojem se nalazi 114 spomenika ili dobara na prostoru općina Centar i Stari Grad.

Inače, samo jedno dobro u općini Novi Grad Sarajevo ima status nacionalnog spomenika BiH, a radi se o crkvi Prenos mošti sv. oca Nikolaja i zgradi Bogoslovije u Reljevu, koja je nacionalnim spomenikom proglašena 2010. godine.

Kada je općina Novo Sarajevo u pitanju, status nacionalnog spomenika ima pet dobara: Crkva presvetog Trojstva, Crkva sv. Josipa, historijska građevina Debelo brdo, objekti skloništa u krugu nekadašnje industrijske zone – Glavne željezničke radionice Sarajevo, te Spomen-park Vraca.

Spisak svih 913 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s pripadajućim odlukama, razvrstanim po gradovima i općinama, dostupan je na ovom linku.

S obzirom na navedeno, tvrdnju Elmedina Konakovića da su Odlukom o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH obuhvaćene i općine Novi Grad i Novo Sarajevo, Istinomjer ocjenjuje neistinitom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad