Marić bez zadrške: Ko uništava zdravstvo, blokira EU novac i laže građane?

Problemi u rudnicima: "Država ne može beskonačno plaćati plaće za radnike koji ne rade"

Komentirajući proteste rudara ispred zgrade Vlade FBiH, Marić je istaknula suštinu problema:

"Rudnik Zenica se ne zatvara zbog ekoloških razloga, već zato što nema dovoljno kvalitetnog uglja. Elektroprivreda je već uplatila 42 miliona KM za penzionisanje 200 radnika. I dalje imamo više od 500 radnika, a dug rudnika prema Elektroprivredi iznosi 200 miliona KM.“

Ona upozorava da je ovakav model neodrživ, te da rudnici moraju sami generirati prihod za isplatu plaća.

"Mi vučemo jedan rudnik, ja suosjećam s radnicima i moraju dobiti plaće, ali taj problem se mora što prije riješiti kako bi se znalo šta će dalje biti s tim - da li ćemo mi i koliko dugo ostajati bez jednog ili više miliona mjesečno na plaće radnicima koji ne rade, jer taj rudnik koliko je meni poznato ne radi već duži period, a mi plaćamo plaće. I kada to uporedite, recimo, evo sa zadnjim slučajem TV kuće gdje je 200 radnika ostalo bez posla, dobili su neku svoju otpremninu i nije to problem ničiji. Međutim, mi vučemo evo probleme rudnika od 2009. godine kada su oni prebačeni na koncern. To je postao problem države i oni jednostavno... naravno da su opustili da ne proizvode toliko uglja koliko bi mogli i koliko su obećali i za koliko su uzeli avans. I onda vidite privatne rudnike koji moraju poslovati s profitom, moraju davati ugalj i proizvoditi i na osnovu toga dobijaju plaće, a ne dolaze pred vladu da im daju plaće. Znači, obje strane moraju vidjeti šta sa tim uraditi rudnici da ispunjavaju svoje ugovorene obaveze, a isto tako i vlada ako su već obećali prema kolektivnom ugovoru."

Izgubljeni milioni iz EU fondova i politička odgovornost

Komentirajući informaciju da je BiH izgubila 212 miliona KM iz prve tranše Plana rasta Europske unije, Marić je oštro kritizirala političke elite i pasivnost građana.

"Građani nisu naučili kako da biraju. Glasaju 30 godina prema nacionalnoj pripadnosti i prema onima koji im obećavaju zaštitu naroda, a ne ekonomski razvoj, obrazovanje, zdravstvo. I onda isti ti koji su unazadili narod ostaju na vlasti", podsjetila je.

Ističe i da je sadašnja vlast samo djelimično promijenjena:

"Dvije trećine vlasti čine iste stranke koje vladaju 30 godina. Samo jedna trećina je nova. Bez obzira na rezultate, opet se vraćamo na staro."

Čović, Schmidt i političke igre

Na izjavu Dragana Čovića da je BiH izgubila novac zbog onih koji "mešetare", Marić uzvraća:

"Svi mešetare. U zadnje dvije godine nije bilo kluba u Domu naroda, uključujući HDZ i SNSD, koji nije blokirao zakone. Nije im stalo do europskog puta, jer ne mogu se ugraditi u te projekte. Ne zanimaju ih ni milijarde koje građanima mogu donijeti boljitak."

Smatra da će, ukoliko domaći političari nastave s ovakvom "pokitikom", BiH neće uhvatiti voz za preostali dio sredstava iz Plana rasta.

"Ako ovako nastave, očito je da nećemo, jer ne vidimo da ijedna strana popušta. Vidimo da ne dolazi u obzir više promjena vlasti iz Republike Srpske, tog dijela da dođe opozicija iz Republike Srpske na vlast. Vidimo da je zategnuti odnos između Trojke i HDZ-a na državnom nivou. Ono što nas tješi u tome je da Federacija BiHfunkcionira i da vlast u Federaciji zaista nema nekih većih problema što se tiče odnosa u koaliciji, da rade jer tu u stvari građani i veliki dio svojih prava ostvaruju mnogo više nego na državnom nivou i političari to i znaju pa se možda zato i najviše poigravaju na državnom nivou", pojasnila je.

Marić nije štedjela ni visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, niti domaće vlasti kada se povela rasprava o uvođenju izbornih skenera.

"Pitanje je da li će nam to zaista garantirati poštene izbore. Gledali smo snimke iz Rusije kako se ubacuju listići u skenere bez nadzora. Nismo riješili osnovni problem – biračke odbore. Sankcije su minimalne, a trebalo bi da budu do pet godina zatvora", kazala je ističući da "treba uzeti ono što je dobro iz Njemačke – kazne za one koji krše zakon:

"Ne treba trošiti 100 miliona na skenere koji neće riješiti ključne probleme."

Dodik, FBI i predstava za javnost

Povodom Dodikovog poziva FBI-u da istraži plaćanje 120 miliona Viaductu, Marić tvrdi da je riječ o čistoj propagandi.

"Dodik je uspio svoj problem predstaviti kao problem Schmidta. Kao da Schmidt šalje novac na Kajmanska ostrva. A zapravo, dug je nastao potpisom Željke Cvijanović. Imaju tužiteljstvo u RS-u, zašto ga ne koriste? Umjesto toga, pozivaju FBI kao da im je to logičan korak."

Sud, pravosuđe i Dodikovo pokoravanje institucijama

Govoreći o dolasku Milorada Dodika u Sud BiH, Marić ističe:

"Dodik je morao doći u Sud koji ne priznaje. To nije pobjeda njega, već pravosuđa. Pokazao je više poštovanja prema Sudu nego prema NSRS čije je odluke inicirao."

Dodaje da postoje špekulacije da bi Željka Cvijanović mogla zamijeniti Dodika.

"On je shvatio da mora stati. Ovo je poraz za njega, a ne pobjeda. A pobjeda za institucije", poručila je Ivana Marić.

Slučaj KCUS i favoriziranje kandidata

Komentirajući izjavu advokatice Maide Galijatović, koja zastupa prvoplasiranog kandidata na konkursu za direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), dr. Ismeta Gavrankapetanovića, politička analitičarka Ivana Marić je ocijenila da se u javnosti stvara pogrešan dojam da u Bosni i Hercegovini ne postoje zakoni i pravni sistem.

"Kada slušate izjave poput one koje je dala advokatica, pomislite da živimo u zemlji bez ikakvog pravnog sistema. Kao da niko ne odgovara, da svako može da radi šta hoće. Ali zapravo – oni koji to najviše kritiziraju, upravo su oni koji žele poseban tretman za sebe i svoje kandidate", ističe Marić.

Posebno je naglasila da se proces selekcije kandidata na konkursima ne smije zasnivati na imenu, popularnosti ili političkom utjecaju, već isključivo na formalno ispunjenim uslovima konkursa.

"Ako se vi i ja prijavimo na konkurs i ne predamo pisanu biografiju ili dokaze koji se traže, niko nas neće ni razmatrati. Zašto bi ministar Rimac prihvatio aplikaciju Ismeta Gavrankapetanovića ako nije predao dokumentaciju koja se tražila? Zašto bi iko imao drugačiji tretman?"

Dodaje da bi kandidati, ako zaista žele da prođu, trebali preuzeti odgovornost i ispuniti sve proceduralne uslove.

"Ako ste već odabrani kandidat, trebate se potruditi da prikupite sve što je potrebno – dokumente, dokaze, nalaze – a ne praviti trakavicu od toga. Gubimo godine. Imali smo situaciju gdje neko zaslužuje tu funkciju već dvije godine, a proces se bespotrebno oteže jer neko ne želi priznati da je pogriješio", ističe.

Politički pritisci i lični ego umjesto pravde

Ivana Marić ukazuje na to da se često zanemaruju pravne norme zbog ličnih interesa i ega pojedinaca:

"Izgubili su svi. Zdravstvo, građani, institucije. Sve zbog toga što neko ne želi da prizna da je pogriješio. Ego je postao važniji od zakona."

Marić ističe važnost poštovanja zakona, bez obzira na medijske ili političke pritiske.

"Vidimo da su neki ljudi spremni trpjeti ogroman pritisak, biti označeni kao neprijatelji samo zato što se drže zakona. To su ljudi koje treba poštovati. To su rijetki primjeri integriteta u ovom društvu."

Upravni odbor donio odluku – prilika za novi početak

Na kraju, Marić se osvrnula na odluku Upravnog odbora KCUS-a da zatraži saglasnost za imenovanje dr. Alena Pilava:

"Ombudsmani nisu rekli da neko mora biti imenovan – oni su samo tražili da se proces vrati u zakonske okvire. To se sada i dešava. Doktor Pilav je već u pola godine pokazao šta može i vjerujem da bi u preostalom periodu mogao učiniti mnogo više."

Naglašava važnost vraćanja povjerenja u KCUS:

"Nadam se da ćemo napokon imati otvoren klinički centar, koji neće biti zatvorena ljuštura u koju niko ne može ući. Potreban nam je KCUS koji će biti bolnica za sve građane, a ne ekskluzivni prostor zatvoren za javnost i pacijente."

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad