Svi se nadaju da će se karte posložiti i za bh. državljane u Siriji. Jedna obitelj zasad je zatražila evakuaciju. Koliko je situacija opasna govori podatak iz Crvenog križa da je u travnju ove godine u sirijskim izbjeglićkim kampovima i zatvorima bio 91 bh. državljanin. Članovi obitelji nadaju se da će ponovno uskoro vidjeti svoje najmilije.

Dok su brojni građani Sirije napuštali svoju domovinu u potrazi za boljim životom, pojedini državljani BiH su, spletom životnih okolnosti, dospjeli tamo. Safet Sinanović očajni je otac koji već više od decenije nije vidio svoje četvoro djece. S tri kćerke, koje sa svojom djecom borave u jednom od izbjegličkih kampova, ima kontakt samo putem telefonskih poruka. O sinu ne zna ništa od 2019. godine.

“Najmlađa je bila udata u Saudijskoj Arabiji. Odjednom su se našli u Siriji. Druge dvije kćerke pošle su kod nje u posjetu sa bratom koji je tada imao 15 godina i kad su otišli tamo, nisu više mogli da se vrate. Ostale su tamo, udale se, imaju djecu. Tamo su već 10 godina”, rekao je otac Safet Sinanović.

Pročitajte još: Novi život porodice Asad: U Moskvi imaju čak 20 stanova

A želja im je, kaže Safet, da se zajedno vrate u BiH. Posebno sada, kada im u Siriji prijeti još veća neizvjesnost zbog novog režima. Safet ima još jednog sina u Njemačkoj, gdje povremeno i sam ode kako bi zaradio i poslao novac svojoj djeci. Dok nam s tugom u očima pokazuje fotografije svojih potomaka, želja mu je da njegov dom, u kojem živi sam, bude ispunjen dječijim smijehom. Međutim, odnosom bh. institucija je razočaran. Malo je vrata na koja nije pokucao, no bez rezultata.

“Kažu, sve je do Amerike. Oni su, kažu, sve završili, kod njih je sve u redu. Iz SIPA-e su dolazili ranije skoro svakih mjesec dana. Izašli bi, kao, u susret, pomogli bi. Čak su mi jednom rekli: sad da Predsjedništvo dozvoli, mi bi bili u stanju da odemo tamo i da ih dovedemo”, kazao je Sinanović.

Safet kaže da se u Siriji trenutno nalazi 74 djece iz BiH. Zna, jer je u kontaktu s njihovim članovima porodice s kojima dijeli istu brigu. Dok ima sve manje nade da će se sastatai s njima, u bolji život i demokratsku budućnost nakon, kako kaže, kraja jedne diktatorske ere, vjeruje Mustafa Bakou, koji je rodnu Raku, u Siriji, uporište tzv. Islamske države, u potrazi za boljim životom napustio 1984.

“Nisi smio ništa da pričaš protiv režima, ili da se žališ na nešto, jer je bio veliki pritisak, naročito 1982., kada je Pokret braće muslimana vršio veliki pritisak nad sirijskim narodom. Puno je Sirijaca tada napustilo svoje domove i pobjeglo. Ja sam nakon 36 godina prvi put otišao svojoj kući, vidio svoju porodicu. Prije toga nisam smio ići”, rekao je Mustafa Bakou, predsjednik UO Udruženja Bosansko-sirijska solidarnost.

Mustafa je i jedan od organizatora protesta koji su godinama ukazivali na težak položaj sirijskog naroda.

“Ovi, novi, koji su predvodili revoluciju, ili proces oslobođenja, oni sad daju obećanje narodu da će biti bolje, da će to biti savremena država. Da ne bude država vladara koji vlada 55 godina”, naveo je Mustafa Bakou.

Podaci Službe za poslove sa strancima pokazuju da je od 1. januara do 08.12. ove godine obrađeno više od 7.000 državljana Sirije, koji su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, gdje je utvrđeno da ne posjeduju identifikacione dokumente. Godinu ranije istu namjeru izrazilo je više od 2.400 Sirijaca. Privremeni boravak u protekle dvije godine odobren je za njih 486, dok je stalni dobilo 46 državljana Sirije.