Vrijeme je godišnjih odmora. Neki bi da putuju vozom, ali izbor je ograničen. Gotovo, nikakav. Iako Željeznice FBiH dobijaju milione KM godišnje, u posljednje tri decenije osposobljeno je samo 25 odsto pruga. U isto vrijeme, iz ovog preduzeća saopštavaju da posluju stabilno, te da su glavni dug prema Poreskoj upravi FBiH smanjili za oko pet miliona KM. Dok nadležni tvrde suprotno, gomilaju se dugovi i u Željeznicama Republike Srpske. Konačno, sa državnog vrha najave da je željeznička infrasturuktura pred investicijskim ciklusom. Da li je? Ovo je, ipak, izborna godina.

Smanjenje duga, isplata jednokratne pomoći radnicima, stabilno poslovanje. Mnogo je brojki u posljednjem izvještaju Željeznica FBiH. Za šest mjeseci ove godine prema javnim fondovima uplatili su više od 19 hiljada KM po osnovu poreza i doprinosa, čime je, napominju, nastavljen trend smanjenja glavnog duga prema Poreznoj upravi FBiH. Kojoj je, dalje stoji, od 2016. do polovine ove godine, uplaćeno oko 279 miliona KM. Iako nemaju neizmirenih obaveza prema Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, još su na neslavnom prvom mjestu velikih dužnika Porezne uprave FBiH.

„Može se primijetiti da je minimalan, u relativnom smislu, ovaj stariji dug koji se vraća, uglavnom, se hvali tekućim dugovima. To svaka kompanija svako preduzeće u BiH redovno isplaćuje, nije to nešto čime se možemo pohvaliti. Istina, oko pet miliona je vraćenog duga, na tome im čestitam. Ali, dosta je posla još pred njima“, kazao je Admir Čavalić iz Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku.

Koriste li građani usluge voza

Potpuno restrukturisanje kompanije put je kojim trebaju krenuti, a zaobilaze ga, nastavlja Čavalić, kako menadžment, tako i resorna ministrastva. Posljednji podaci su, prema tome, pozitivni za radnike i Upravu ovog preduzeća, ali građani i privrednici značajan napredak ne vide. Posebno u kontekstu nepovezanosti konekcije željezničkog saobraćaja unutar države, ali i EU, s kojom dijelimo značajan dio granice. Sve ovo priželjkuju, posebno, mlađi.

Mislim da bi trebali puno više da se povežemo željeznicama, nego što jesmo, zapravo.

Apsurdno je da smo poslije rata u BiH, sve do unazad 10-ak godina iz Sarajeva vozom mogli putovati u Banjaluku, Doboj, Zagreb, Beč, Budimpeštu. Sada se putuje u Hadžiće, Konjic, Maglaj, Mostar, Čapljinu i Ploče. Koriste li usluge željezničkog saobraćaja, pitali smo i građane.

Odgovaraju:

„Da“.

„Vrlo rijetko, uglavnom, automobilom i javnim prevozom“.

„Da se ulaže, da se obnove… Sad koristim auto“.

Za tri decenije osposobljeno je samo 25 odsto pruga, izjavili su za N1 ranije iz Željeznica FBiH. Bez Vladine pomoći, kažu, ne mogu učiniti mnogo. No, upućeni tvrde: podrška iz budžeta je redovna. Za 2024. godinu Vlada FBiH im je odobrila 30 miliona KM, dok je, godinu ranije, taj iznos prešao 20 miliona KM.

„Uglavnom ta sredstva idu na održavanje postojećeg poslovnog modela. Bojim se da je taj poslovni model postao sam sebi svrha“, naveo je Admir Čavalić iz Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku.

Ništa bolje, pa i gore, je u Željeznicama Republike Srpske. Vlada decenijama ne ulaže u ovo javno preduzeće, kritikuju pojedini dugogodišnji radnici. Iako se od 2017. nalaze u procesu restrukturisanja, koji je trebalo da bude završen do kraja 2021. godine, rok je prolongiran na kraj tekuće godine.

„Zastarjela tehnologija, zastarjela oprema. Ne ulaže se ni u radioničke i vučne kapacitete. To je sve staro skoro više od 50 godina. Strategija sve do jedne Vlade od rata na ovamo takva je da nije ulagala u Željeznice, kao jedan bitan element“, rekao je Goran Čamdžić, radnik željeznica Republike Srpske.

Investicije?

Stav resornog ministra, kao ni direktora ovog preduzeća, nismo dobili, ali sudeći prema njihovim najavama, restrukturisanje se uspješno privodi kraju. Na vrijeme isplaćuju sve obaveze prema radnicima, državi i dobavljačima, a u planu su, tvrde, obnova i modernizacija, u saradnji sa Austrijskim državnim željeznicama.

„Ja se bojim da je to samo najava i da nema ništa od toga. Bio sam svjedok, dok sam vodio neke sindikalne aktivnosti, da su i ranije austrijske i slovačke željeznice nudili neke poslove, koje naše rukovodstvo nije prihvatilo“, rekao je Čamdžić.

Ni sam proces restrukturisanja, zaključuje naš sagovornik, ne ide u dobrom smjeru, čemu svjedoči iskustvo regionalnih željeznica koje su prošle kroz isto. Osim toga, više od 50% zaposlenih u ovom preduzeću prima najnižu platu. Nadležni, na svim nivoima, bez obzira na sve ovo, optimistični. Naredni ciklus u željezničkoj infrastukturi je, uvjeravaju, investicijski. Da li je, zaista? Ovo je, ipak, izborna godina.