Naredne nedjelje održavaju se predsjednički izbori u Crnoj Gori. Prema ocjeni mnogih, ishod će biti historijski. Značit će ili nastavak crnogorskog evropskog puta ili jačanje srpskog i ruskog utjecaja u ovoj zemlji. Današnja sesija intelektualaca Kruga 99 bavila se ovim pitanjem i to kroz prizmu refleksija na Bosnu i Hercegovinu.

Predstojeći izbori su sudbonosni, ocjenjuje Danilo Kalezić s Istorijskog instituta Univerziteta u Crnoj Gori. Odredit će ne samo ko će biti na čelu države, nego put kojim će zemlja ići. Evropska unija ili dalje rastakanje institucija države koje traje od 2020. godine na čelu s Vladom Dritana Abazovića. Izbori će pokazati, tvrdi Kalezić i do koje mjere je Rusija uspjela da zarobi crnogorsko društvo i odvoji od evropske civilizacije.

“Dijelovi parlamentarne većine ako ne i svi oni su pod dominantnom kontrolom Beograda i Moskve i oni bi imali čist prostor da nastave sprovođenje one agende koja se u javnosti naziva “srpskim svetom” jer vi znate da Demokratski front podržan od koalicionih partnera koji su više manje sakriveni iza nekih oblandi o evropskom karakteru tih partija, zapravo vrlo posvećeno sprovode ono što je agenda “otvorenog Balkana” koji je projekat Aleksandra Vučića”, rekao je Kalezić.

Stoga je smatra Kalezić, jednako kao i skupštinski poslanik Abaz Dizdarević, ključna ponovna pobjeda aktuelnog predsjednika Mile Đukanovića u odnosu na određene prosrpske i proruske kandidate poput, kako mnogi navode, Andrije Mandića iz Demokratskog fronta. Da situacija nikada nije bila gora u Crnoj Gori, i da zemlja nakon posljednjih parlamentarnih izbora vapi za promjenom, stava je i poslanik Dizdarević.

“Aktuelni tehnički premijer gospodin Dritan Abazović kojeg je čak i ministrica Jovana Marović zadužena za evropske integracije napustila, odnosno izašla iz sastava te Vlade smatrajući da je odluka o uvlačenju Crne Gore u Opne Balkan jako pogrešna, da je to skretanje s evropskog puta a i BiH i CG jesu dio projekta za ulazak u takav koncept kojim bi se obesmislio i berlinski proces i sve ono što jesu teme regionalnih inicijativa”, kazao je Dizdarević.

Hiljade na protestima u Podgorici protiv zakona o predsjedniku, traže izbore

Stabilnost Crne Gore, s kojom Bosna i Hercegovina dijeli više od 250 kilometara granice, od izuzetne je važnosti. Tenkove ka Bosni i Hercegovini, metaforički rečeno, neće pokrenuti stabilna i suverena Crna Gora, a urušena hoće, što je u prošlosti i pokazala, izjavio je predsjednik Kruga 99, Adil Kulenović.

“Do skora građanska Crna Gora, taj najuspješniji model liberalne demokracije na Balkanu može da izgubi ono čemu teži većinska i moderna bosanska narodna volja da konačno Bosna bude bosanska, država slobodnih i jednakopravnih građana, članica sigurnosnog kišobrana cijele Evrope, NATO-a, i najozbiljniji kandidat za pune evropske integracije, uskoro bi mogla biti na trpećem mjestu u kojem se nalazi BiH, izložena brutalnoj destrukciji njenog državnog i društvenog bića”, smatra Kulenović.

U konačnici sagovornici su složni kako su suvereniteti i teritorijalni integriteti obje zemlje još jednom u opasnosti od susjednih velikodržavnih projekata. Prednost daju kandidatu DPS-a, Mili Đukanoviću. Uz aktualnog predsjednika Đukanovića, demokratu Mandića, još su četiri kandidata, među kojima najistaknutija, Draginja Vuksanović – Stanković.

Abazović: Radimo sve da Crna Gora bude prva sljedeća članica EU

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad