Izbori u Srbiji mogli bi donijeti novu političku krizu: "Obje strane će proglasiti pobjedu, očekuju nas tenzije"

U razgovoru za "Novi dan" na N1 oboje su kritikovali predizbornu kampanju vladajuće stranke, ali i ukazali na nove političke metode kojima su studenti uspjeli mobilizovati građane i nametnuti teme koje su godinama bile u sjeni.

Krstić: Kampanja izbrisala prostor za kompromis

Profesorica Aleksandra Krstić ocijenila je da je polarizacija bila glavna karakteristika predizborne kampanje, posebno u nastupu vladajuće strukture.

"Polarizacija je, čini mi se, bila neka glavna strategija kampanje koju smo videli u poslednjih mesec dana", rekla je Krstić.

Prema njenim riječima, vlast je nastojala konsolidovati svoje biračko tijelo predstavljanjem političkih protivnika kao neprijatelja i stvaranjem osjećaja ugroženosti.

"Kampanja je negde izbrisala bilo kakav prostor za kompromis", istakla je, dodajući da je nivo političke kulture i tolerancije u Srbiji izuzetno nizak.

Na pitanje jesu li građani tokom kampanje imali priliku saznati dovoljno o političkim programima, odgovorila je odrično.

"Videli smo uglavnom neke sukobe", kazala je, uz ocjenu da su birači, uprkos tome, već prilično politički opredijeljeni.

👉 VIDEO Za kraj velikog skupa studenata u Beogradu zaigralo se kolo, ulicama odjekivalo "Pumpaj"

Milenković: Vlast bez novih ideja, studenti donijeli nešto dosad neviđeno

Politički konsultant Dušan Milenković bio je posebno kritičan prema kampanji vladajuće stranke.

Prema njegovoj ocjeni, negativna kampanja i napadi na političke protivnike nisu novost, ali je ovog puta izostao čak i dio političke komunikacije koju je vlast ranije koristila.

"Nikakvu novu ideju, nikakvo novo obećanje. Čak nismo imali ni ona ranija neka otvaranja raznih fabrika, pogona, autoputeva i tako dalje", rekao je Milenković.

Ocijenio je da je riječ o gubitku kreativnosti i političkih ideja vladajuće strukture, dok je studentski pokret pokazao potpuno drugačiji pristup.

"Prvi put smo imali aktera opozicionog koji potpuno dominira kampanjom, koji ima nove stvari, nove ideje, koji ima nove metode kampanje", istakao je.

Studentski pokret opisao je kao "potpuno avangardni politički pokret", za koji vjeruje da bi mogao postati uzor i drugim pokretima u regionu i Evropi.

👉 Beograd preplavljen kolonama građana: Slavija puna pred veliki studentski skup, zatvoreni mostovi i ulice

Studenti zaobišli dominaciju vlasti u medijima

Krstić smatra da je studentski pokret već ostvario značajnu političku promjenu, nezavisno od konačnog izbornog rezultata.

Prema njenim riječima, studenti su novim načinima organizovanja, direktnim razgovorima s građanima i korištenjem društvenih mreža uspjeli zaobići medijski prostor kojim dominira vlast.

Posebno je izdvojila njihovo pješačenje od mjesta do mjesta, razgovore s biračima i neposrednu komunikaciju.

"Studenti su uspeli da nametnu teme, da fokusiraju pažnju javnosti na zaista ključna demokratska pitanja, kao što su izborni uslovi i medijske slobode, pravosuđe, pitanja korupcije, zloupotrebe položaja", kazala je Krstić.

Milenković je, govoreći o mogućnosti promjene odnosa prema nezavisnim medijima, poručio da je to moguće jedino promjenom vlasti.

"Jedini način da se to promeni je promena vlasti", bio je izričit.

Projekcije: Tijesna trka, proglašenje pobjede s obje strane i nove tenzije

Govoreći o mogućim izbornim rezultatima, Milenković je iznio procjenu da Srbija ulazi u veoma neizvjesnu završnicu.

"Mi možemo da očekujemo realno da obe strane u ovoj referendumskoj atmosferi proglase pobedu, zbog toga što se zaista očekuje jedna veoma, veoma tesna trka", rekao je.

Upozorio je da uzorci prikupljeni na izborni dan imaju određenu statističku grešku, dok se konačni rezultati očekuju tek narednih dana.

"Ja ne očekujem rezultat koji može da napravi jednu značajnu razliku utoliko da bude očigledno ko je pobednik izbora i onda će se samo videti koja strana je potentnija u smislu da brani svoj izborni rezultat", ocijenio je.

Zbog toga očekuje da se politička borba neće završiti zatvaranjem biračkih mjesta.

"Zato ja očekujem da se izborni proces ne završi na taj dan", kazao je, predviđajući mogućnost nastavka nestabilnosti i političke krize.

Posebno je ukazao na pitanje predsjedničkih izbora, navodeći da je Aleksandar Vučić podnio ostavku, a da novi predsjednički izbori još nisu raspisani.

Prema Milenkovićevim riječima, brojni pravnici takvu situaciju smatraju protivustavnom, dok bi povezivanje predsjedničkog i postparlamentarnog izbornog procesa moglo dodatno zakomplikovati političke prilike.

"Mi bi trebalo da imamo novog predsednika do kraja godine. Za sada mi ne znamo kada će biti ti izbori", upozorio je.

Dodao je da bi jasna pobjeda jedne od strana smanjila mogućnost takvog razvoja događaja.

👉 Vučić na završnom skupu u Beogradu najavio veće plate i penzije, napao Studentsku listu i poručio: "Ovo je najteža bitka"

Krstić: Strahujemo od nasilja i nepravilnosti na biračkim mjestima

Profesorica Krstić smatra da će izlaznost biti jedan od presudnih faktora, ali upozorava i na mogućnost incidenata tokom glasanja.

"Mi se ovde plašimo bilo kakvog nasilja, odnosno čak i tog dana nekog zaista jako lošeg ponašanja na samim izbornim mestima i eventualno nekih nepravilnosti", rekla je.

Istakla je da će izbore pratiti veliki broj posmatrača, kontrolora i mobilnih timova, kao i međunarodni predstavnici, među kojima je navela ODIHR, Evropski parlament i Evropsku komisiju.

Ipak, smatra da najveći izazovi dolaze nakon 25. oktobra.

"Sama izborna pobeda, kakva god ona bila, teško može da donese bilo kakvu promenu preko noći", ocijenila je, naglašavajući potrebu za sistemskim reformama.

Prema njenim riječima, Srbija se suočava s dubokim nepovjerenjem građana u institucije, političkom polarizacijom i problemima sistemske korupcije.

Kao posebno važna pitanja izdvojila je transparentnost javnih nabavki, velikih infrastrukturnih projekata i trošenja budžetskog novca.

Milenković: Najveća opasnost je produžena politička kriza

Milenković je upozorio da bi Srbija nakon izbora mogla ući u još složeniju institucionalnu krizu.

"Najveći izazovi su politička kriza koja može da se produbi zbog toga što mi nemamo predsednika, nemamo vladu, nemamo Skupštinu, nemamo ništa trenutno od institucija", rekao je.

Smatra da bi do kraja godine trebalo uspostaviti sve ključne institucije kako Srbija ne bi ušla u niz izbornih ciklusa bez mogućnosti formiranja stabilne vlasti.

Kao primjer takve opasnosti naveo je političke probleme na Kosovu, gdje su se, prema njegovoj ocjeni, izborni procesi ponavljali bez mogućnosti uspostavljanja funkcionalnih institucija.

"Mi nemamo normalno funkcionisanje države već dve godine minimum, ja bih rekao možda i duže", ocijenio je Milenković.

Zaključio je da bi pozitivan ishod izbora bio smirivanje političke krize, smanjenje nasilja i sukoba te uspostavljanje stabilnijih odnosa u društvu.