BiH mora dobiti mehanizme koji će moći odblokirati ove blokade. A onda u nekoj fazi, u budućnosti, moramo doći do Daytona 2 koji bi vratio ono što je duša Bosne i Hercegovine - ovo je multietnička zemlja, koja ne smije biti podijeljena, kazao je u razgovoru za N1 predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Kako Bosna i Hercegovina može iskoristi demokratski val koji dolazi sa Bidenom i njegovom administracijom?

Demokratski val i ličnost gdina Bidena koji je govorio, svjedočio kada je bilo teško u BiH, kada je bio rat, i kada su se dešavali zločini i genocid. On je govorio kada su drugi kalkulisali. Dalje, Biden je preživio ličnu tragediju tako da ima razvijenu empatiju za ljude kojima je teško. Učestvovao je u kreiranju Dejtonskog sporazuma i kreiranju mira u BiH. Tako da je BiH njegov projekat. Možemo očekivati da će napraviti konkretne koraka s obzirom i na njegova predizborna obećanja. Samo ne treba očekivati da će se odmah baviti Balkanom. SAD ima pobunu tako da ćemo vidjeti kako će proći sve ovo sa inauguracijom. Ali očekujem da će do kraja 2021. krenuti pritisak od SAD-a, koordiniran sa Briselom, da se napravi funkcionalna država Bosna i Hercegovina.

Nekim blagim i mlakim pristupom teško da će se promijeniti situacija u BiH. Po meni je put i rješenje vraćanje na sadržaj Aprilskog paketa, može biti modifikovan ili redukovan, ali su tu sadržana glavna htjenja i frustracije sve tri strane. Došlo se skoro do rješenja. Mislim da se ne treba baciti sav taj pređeni put. Nakon Aprilskog paketa došlo je do ofanzive retrogradnih snaga. Ne znam kako drugačije da nazovem one koji odlikuju ratne zločince i ismijavaju se sa genocidom. Dakle, mora se to prvo zaustaviti. BiH mora dobiti mehanizme koji će moći odblokirati ove blokade. A onda u nekoj fazi, u budućnosti, moramo doći do Daytona 2 koji bi vratio ono što je duša Bosne i Hercegovine – ovo je multietnička zemlja, koja ne smije biti podijeljena. Mislim da će to biti krajnji rezultat, BiH sa multietničkim regijama.

Bilo je gore iza rata, bile su naoružane vojske. Mislim da su građani u ovih 25 godina shvatili da im entitetska ili kantonalna podjela ne garantuje prosperitet.

Mislite li zaista to?

Ona je mogala biti samo brana i garant za neke strahove da neko neće dominirati. Ne mislim da je neki Srbin u Republici Srpskoj sretan zato što u tom siromaštvu Hrvati ili Bošnjaci su još nesretniji od Srba. Jel to čini Srbe sretnim ako imaju najnižu penziju i ako im djeca odlaze u Evropu? Jedino će vladavina zakona donijeti prosperitet. Nije sreća u tome da su druga dva naroda diskriminisana i mislim da se polako sazrijeva u tom pogledu.

Bošnjaci i Hrvati, mislim, spremni su na prihvatanje integralnog teksta ovog Aprilskog paketa. Treba radit na kritičnoj masi Srba koji će biti spremni da se vrate na pozicije od prije. Mislim da će Vučić biti spreman podržati stvari koje su na liniji stabilizacije i da se napravi funkcionalna država.

Vaš otac Alija Izetbegović, prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine, bio je potpisnik Dejtonskog sporazuma. Kakvo je vaše sjećanja na njega iz tog vremena, kakva je bila situacija oko njega? Šta se događala tada u glavi Alije Izetbegovića?

On je podnosio strahovit teret čovjeka koji nije mogao izbjeći rat. Jer da je ostao u nekoj Jugoslaviji onaj bolji dio Bošnjaka bi sa Hrvatima išao na otcjepljenje. I onda bi imali podijeljenju BiH i podijelu među Bošnjacima. Imao je jedan podmukao odnos međunarodne zajednice jer je nametnut embargo samo legalnoj vladi u Bosni i Hercegovini. Samo onima koji nisu imali oružje. One koji su pravili zločine, etnička čišćenja i genocid embargo nije pogađao jer su imali oružje i to se znalo. Dalje, zaštićene zone su prepuštene zločincima. Zatim, napredak Armije RBiH, koja je došla pred Banjaluku, zaustavljen je prijetnjama NATO udarima. A to se dogodilo nekoliko mjeseci nakon genocida u Srebrenice i onda smo morali dati nekoliko procenata oslobođene teritorije da bi Srbi imali 49 posto, a njih je 33 posto u državi. Tako da je bilo niz nepravdi. Ali Alija Izetbegović nije znao kuda to može voditi ako odbije mirovnu ponudu. U tim mjesecima smo dnevno imali 500 mrtvih i ranjenih vojnika. Dokle se to mogli trpiti. On je bio u situaciji da bira manje zlo i odmah je rekao da je ovo nepravedan mir. Užasan je teret nosio. Do kraja života se pitao koliko je njegova krivica u tome što su nečiji sinovi ginuli ili prošli užasne stvari. Na kraju je pokušao još jednom inicijativom da utiče da se promjene ti procenti, da se jedan dio Bosne i Hercegovine zove samo po jednom narodu, ali nije išlo. Amerikanci su rekli ako želimo mir morat ćemo Srbima dati nešto, ali to nije bilo “nešto”. I to nije bilo Srbima nego Karadžićevoj i Mladićevoj strani, pola Bosne i Hercegovine sa ingerencijama koje su skoro državne. Kasnije se zbog Daytona kajao i sam njegov kreator Holbrooke.