Balkanska istraživačka mreža uradila je monitoring predizborne kampanje. Pratili su sve društvene mreže kandidata i trenutnih načelnika, predsjednika stranaka i stranice njihovih stranaka, online medije i neke predizborne skupove Interesantno je da su uočili smo povećanje mržnje prema LGBT zajednici u BiH, ali smanjen broj mržnje na etničkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Azra Husarić Omerović, autorica istraživanja, kazala je u Danu uživo kako je pratili društvene mreže kandidata za načelnike i gradonačelnike, političkih stranaka koje su parlamentarne na lokalnim izborima, neke online medije i predizborne skupove.
“Ranijih godina imali smo značajno izraženu mržnju – negiranje genocida, veličanje osuđenika za ratne zločine i sl. Malo nas je iznenadilo koliko su oprezno koristili društvene mreže kada su u širili takve narative. Vidjeli smo da u odnosu na ranije monitoringe sada je ta mržnja na etno, nacionalnoj i vjerskoj osnovi manja nego ranijih godina. Razlog za to možemo vidjeti u izmjenama Krivičnog i Izbornog zakona. Vidimo da se taj narativ generalno smanjio, ali ne možemo reći da je potpuno izbjegnut”, kazala je Husarić Omerović.
Ističe da Cenatralna izborna komisija prema Izbornom zakonu ima pravo da izrekne sankciju za ovakva djela u iznosu od 3.000 KM do 30.000 KM, ali da ova najviša nikada nije izrečena.
“Ni u slučaju Vlade Sladoja, kandidata PDP-a za načelnika opštine Kalinovik, nije izrečena najviša i nikada nije izrečena. Izuzev tih novčanih, imamo sankciju da se kandidatu oduzme mandat ukoliko bude izabran ili da se skloni s liste – i to nikada nije izrečeno. Ja ne znam koji izvor mržnje trebaju upotrijebiti da bi se ta sankcija iskoristila”, navela je.
Istakla je kako je problematično što CIK o tom procesu nije htio javno govoriti, ali da je jednoj od press konferencija rečeno kako oprezno pristupaju kažnjavanju jer ako sud odbije njihovu odluku, što se ranije dešavalo, kandidat to može iskoristiti i degradirati CIK kao instituciju.
“Sud je i u slučaju Sladoja umanjio kaznu”, dodala je.
Kada su u pitanju predizborni skupovi, na pojedinim su ostali šokirani.
“Pratili smo neke od predizbornih skupova, na nekim skupovima su opuštenije koristili narativom mržnje, pogotovo prema LGBT zajednici, što nam je bilo iznenađujuće da umjesto tema lokalne samouprave oni se bave pitanjima manjinske grupe. Jedan od kandidata za odbornika u Banjaluci je kazao da oni njim neće dozvoliti da uđu u Skupštinu, škole i njihove institucije jer to nisu tradicionalni muž i žena. Kazao je kako ništa neće uraditi, ali da će im pokazati gdje im je mjesto. Toi je čista diskriminacija. To je rečeno u Banjaluci, gradu u kojem je prošle godina napadnuta ta zajednica pred održavanje zatvorenog sastanka. Godinu i po nakon mi ne znamo da li se vodila istraga, počinioci nisu kažnjeni, a zajednica je vraćena u četiri zida, nemaju više tih okupljanja. A oni su ravnopravni građani koji plaćaju poreze, glasaju… Takvih izjava je bilo mnogo i to nas je iznenadilo da se te teme koriste na lokalnim izborima”, istakla je.
Spomenula je i upitnik Istinomjera koji je radio u svrhu pomoći biračima da potraže odgovore od kandidata i na taj način se odluče za koga će glasati. Ističe kako su na pitanje šta bi radili sa nelegalnim objektima, većina kazali da bi ih legalizovali.
“To je borba za lokalne izbore. Nije to plata u tom mandaru jer su te cifre male u odnosu na druga tijela. To je borba za dokumente, legalizaciju objekata”, navela je.
Šta zamjeraju CIK-u i šta nisu vlasti dobro uradile tokom poplava koje su zadesile dijelove BiH pogledajte u videu.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!