Komitet eksperata Vijeća Evrope u svom trećem izvještaju Komitetu Ministara Vijeća Evrope o provedbi Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima (ECRML) u Bosni i Hercegovini, koji je objavljen danas, navodi da jasan nedostatak koordinacije između više nivoa vlasti u BiH i dalje koči provedbu ove Povelje, te poziva na rad na podizanju svijesti o zaštiti koja se prema ovom dokumentu nudi govornicima ovih jezika i na pojačane aktivnosti kako bi se osiguralo prisustvo tih jezika u medijima, administraciji i svakodnevnom životu.

Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima predviđa kontrolni mehanizam za procjenu načina na koji se taj dokument primjenjuje u državama s ciljem sačinavanja preporuka za poboljšanje zakonodavstva, politike i prakse u datoj državi, a centralni element ove procedure je Komitet eksperata, čija je glavna svrha da izvještava Komitetu ministara Vijeća Evrope o ovom pitanju u datoj državi i pozove vlasti te države da posvete više pažnje tom pitanju kada ocijeni da je to potrebno.

U slučaju BiH je Komitet eksperata navodi u da je, uzimajući u obzir složen ustavni poredak zemlje, s vlastima na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, potrebno “usklađivanje zakonodavstva na svim nivoima sa ECRML-om kako bi se omogućio značajniji napredak u njegovoj provedbi te kako bi se zaštitili i promovirali regionalni i manjinski jezici.”

Izvještaj, koji je “zasnovan je na političkoj i pravnoj situaciji u vrijeme posjete Komiteta eksperata Bosni i Hercegovini na licu mjesta u decembru 2021. godine” navodi da su oni ocijenili da, iako pravni okvir na državnom nivou pruža osnovu za zaštitu manjinskih jezika, neusklađenost zakonodavstva i visok prag primjene na nižim nivoima u praksi i dalje rezultiraju niskim nivoom implementacije odredbi ove Povelje.

Podsjetili su da se Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila je na snagu u Bosni i Hercegovini 2011. godine, primjenjuje za 15 jezika: albanski, češki, njemački, mađarski, italijanski, ladino (judeošpanjolski), poljski, romski, rumunski, rusinski, slovački, slovenački, turski, ukrajinski i jidiš.

Stručnjaci iz iz ovog komiteta su izrazili žaljenje zbog općenito “niskog nivoa svijesti o Povelji među govornicima ovih jezika i članovima njihovih udruženja”.

“Državne vlasti se pozivaju da učine više po pitanju podizanja svijesti o ECRML-u i jezicima manjina u društvu u cjelini, kao i da razgovaraju o preporukama Komiteta sa svim zainteresiranim stranama i da se konsultuju sa govornicima manjinskih jezika o tome kako efikasno implementirati Povelju”, navodi se u saopćenju.

Stručnjaci su također istakli da su manjinski jezici u velikoj mjeri odsutni u javnim medijima, javnom obrazovanju i sudskim i administrativnim postupcima, te insistiraju na tome da vlasti treba da pojačaju napore kako bi se situacija poboljšala po tom pitanju, posebno kroz obezbjeđivanje odgovarajućih finansijskih sredstava i obuke. Napominju da opštine niti su usvojile zvanične nazive mjesta na jezicima manjina, niti ih koriste na natpisima s nazivima mjesta ili ulica, “uprkos finansiranja i tehničke stručnosti koje nude Vijeće Evrope i Evropska unija”.

Izvještaj također navodi da je finansiranje kulturnih projekata nacionalnih manjina “nedovoljno transparentno i nesistematično”, što dovodi do toga da govornici manjinskih jezika uglavnom nisu upoznati sa postojećim programima finansiranja zasnovanim na projektima te se suočavaju sa poteškoćama u poštovanju propisa.

Uzimajući sve navedeno u obzir, Komitet eksperata preporučuje da BiH poduzme naredne korake:

1. implementira Povelju bez obzira na pragove primjene u domaćem zakonodavstvu

2. uspostavi strukturirane politike i poduzme fleksibilne mjere s ciljem olakšavanja primjene Povelje

3. osigura odgovarajuće forme i resurse za podučavanje na manjinskim jezicima u suradnji sa govornicima

4, uspostavi sistem za finansiranje kulturnih aktivnosti i sadržaja u vezi sa manjinskim jezicima

5. poduzme odgovarajuće mjere kako bi javni emiteri nudili programe na manjinskim jezicima

6. usvoji i koristi tradicionalne oblike naziva mjesta na manjinskim jezicima gdje je to moguće

“Komitet ministara poziva vlasti Bosne i Hercegovine da bez daljnjeg odgađanja dostave svoj četvrti periodični izvještaj koji je trebao biti dostavljen 1. juna 2021. godine u skladu sa odlukama Odbora ministara usvojenim 28. novembra 2018. godine”, navodi se na kraju izvještaja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad