Potresni prizori ljudi koji su u bujicama ostali bez svojih domova, a privrednici i radnici bez izvora finansiranja preplavili su medije. Je li se ova katastrofa mogla spriječiti i što je efikasno rješenje za N1 je pojasnio Munir Jahić, autor knjige “Uređivanje bujica”.

Za ovu cjelokupnu situaciju Jahić kaže u najvećoj mjeri su odgovorni oni koji su na vlasti.

“Vode ne znaju za administrativne granice i toga bi trebali biti svjesni i ljudi koji su na vlasti. Dakle, općinske, kantonalne, entitetske i druge granice su za zanemariti kada se vrše analize ovakvih pojava. Važno je istaći i to da je još 1992. godine u Rio de Janeiru donesen čuveni dokument Agenda 21 kako se ponašati u vijeku u kojem se nalazimo s naglaskom na zaštitu okoline”, naglasio je Jahić.

Dalje je pojasnio da je vodna energija jedna od najjeftinijih te da je veoma bitno znati je iskoristiti.

“Treba učiti, a da se uči treba završiti odgovarajuće škole i fakultete na korektan način. Prema tome, ako u svijetu, posebno u Evropi egzistira jako mnogo minihidroelektrana, zašto da BiH izostane iza takve aktivnosti pogotovo ako govorimo o tome da se mora voditi računa o zaštiti zraka. Ove poplave su prouzrokovane i prirodnim i vještačkim faktorom. Trenutno se suočavamo sa globalnim klimatskim promjenama čemu doprinosi činjenica da na planeti živi sada preko sedam milijardi ljudi, da je veća potrošnja, a u isto vrijeme i veće zagađenje, zatim, eksploatacija šumskih područja na jedan krajnje nekorektan način, primjena raznih aditiva u poljoprivredi koji na određen način isto utječu na poplave. Ono što je najvažnije istaći je da prostorno planiranje u funkciji zaštite okoline zahtjeva da svaka administrativna jedinica mora imati regulisan način kako će na nekom području i kome i kada dati dozvolu da gradi objekt”, pojasnio je.

Kazao je da upravljanje vodama podrazumijeva uređenje voda na jednom riječnom slivu.

“Taj antropogeni faktor – utjecaj čovjeka na jedan krajnje nestručan i nekorektan način može prouzrokovati ovakve posljedice. Svjedoci smo i toga da se sada na konferenciji u Glasgowu upozorili su čovječanstvo da planeta ide ka takvim svojim relacijama koje mogu do kraja da ugroze život ljudske populacije. Planeta Zemlja je brod na kojem se nalazimo i on ima svoj kraj. On nije vječan i mi se svi vraćamo tamo gdje moramo odgovarati i pitam se jesmo li do te mjere moralno odgovorni da preduzmemo sve što je potrebno da imamo adekvatnu stručnu ekipu koja radi na određenim stvarima, da imamo adekvatno prostorno planiranje uz uvažavanje prirodnih uslov”, naglasio je Jahić.

Kako je naglasio, danas se mnogi pozivaju na klimatske promjene, ali je upitno da li se ijedan čovjek zapitao kakav je njegov odnos u svakodnevnom komuniciranju te da li se prema ostalima ophodi uz poštovanje.

“To se može preusmjeriti na uređenje BiH imamo kantone, entitete i ova tematika bi se trebala objedinjeno posmatrati i normalno sa susjedima dogovarati kako da zadovoljimo ove potrebe za zaštitu planete koja ide svom kraju to je neizbježno, ali kada ne zna se još”, poručio je Jahić.