Jaja kao luksuz: Kako nestašica i skok cijena u svijetu utječu na BiH tržište?

Amerika i Njemačka muku muče sa nestašicom i cijenama jaja. Ptičija gripa osnovni je razlog za nagli skok cijena. Prodavači nerijetko postavljaju ovakve natpise u trgovinama, ograničavajući koliko komada može uzeti jedan kupac. Ovaj farmer objašnjava da sada svake sedmice ima pet novih kupaca.

Dwayne Jones, farmer: "Jaja su sada kao zlato".

Dobra vijest je da u Bosni i Hercegovini trenutno nije takva situaciji. Ne prijeti nam nestašica jaja, a ne očekuje se ni povećanje cijene. Barem za sada.

Zdravko Perić, ''Farma 5 jaja'' Bijeljina:

''U Rogatici je prije mjesec dana jedna manja farma zaražena, ali što se tiče ostalih farmi nema razloga za brigu jer se sve drži u kontrolisanim uslovima. U BiH godišnje se koristi 1,5 miliona jaja dnevno, to je većinom naša proizvodnja. Kada nam zatreba par farmi uvozi iz Srbije, a i Srbija uvozi od nas''.

U isto vrijeme građani sa strahom prate globalna dešavanja nadajući se da se sve to neće negativno odraziti na nas. Sada se analizira mogući efekat carina koje su SAD uvele Kini, Kanadi i Meksiku.

Igor Gavran, ekonomski analitičar:

''Naš uvoz dolazi iz EU uglavnom i on neće biti opterećen carinama i ne bi trebao biti skuplji, štaviše mogao bi biti jeftiniji u smislu da jednostavno roba se ne može plasirati na druga tržišta pa se pokuša plasirati bilo gdje, uključujući i BiH, pa i po nižim cijenama''.

A to bi bila informacija koja bi najviše olakšala živote građanima. Penzioneri su danas podigli svoje penzije. Sa 573 marke u svom džepu prvo idu da plate režijske troškove.

''Eto snalazim se, imam penziju može mi biti za hranu i režije''; ''Dok se plate režije, nešto malo kupiš, tablete... sve je otišlo, naprimjer meso faširano 18 KM. Piletina otišla, ma sve''; ''Najviše ode za hranu i kirije i grijanje. Platiš grijanje, vodu i ovo ostalo'', samo su neki od komentara građana.

A kada plate račune građani imaju novac samo za oskudnu ishranu. Čak ni poznatom bh. kuharu nije jasno kako ljudi s tako malim primanjima uspiju preživjeti jedan mjesec.

Žarko Marić, kuhar:

''Sa malo krompira naprimjer može biti miješani burek, pa se može četveročlana porodica najesti za recimo 20 maraka za jedan obrok. Ali šta je sa doručkom i večerom? Kada govorimo o tim stvarima onda ne može i prelazi tu korpu. Smatram da cijene tih osnovnih životnih namirnica moraju biti kao prije 10 godina bez obzira na povećanja jer sam razgovarao sa proizvođačima kada je u pitanju mlijeko, jaja, krompir... ne mora biti toliko skupo može biti da je prihvatljivo za sve nas''.

Iako isto to tvrde i iz Institucije ombudsmena kao i brojni ekonomski analitičari - cijene nisu smanjene, a građani su primorani da smanje porcije i jedu nekvalitetnije.