Najavljenih 60 dana javne rasprave o kriminalizaciji klevete i uvrede u Republici Srpskoj stala su u četiri. Najavljena opsežna javna rasprava, ispostaviće se, bila je farsa.

Posljednja i najkraća javna rasprava o kriminalizaciji klevete i uvrede održana je u Trebinju. Baš kao i prethodne četiri počela je isto – uz novinare i predstavnike nevladinih organizacija koji su predali pisane zahtjeve i napustili skup.

“Smatramo da će predložene, dio ovih prijedloga uticati direktno na naš rad”, kaže Milanka Kovačević novinarka portala Direkt.

I zbog toga, kažu, jedino rješenje je povlačenje zakona, jer mišljenje nije zločin. Budući da se taj zahtjev ne sluša u fokusu onih koji su ostali su enormne kazne u iznosu i do 120.000 maraka.

“Da li poslije javne rasprave možda razmišljate o smanjenju ovih novčanih kazni pošto čini mi se da je i na ostalim javnim raspravama bilo primjedbi na ovo”, kaže novinar Božo Stajčić.

“Ono što je sigurno da smo i kroz javne rasprave imali mnogo konstruktivnih sugestija u odnosu na kako visinu novčanih kazni, tako i na način na koji su one definisane. Tako da će vjerovatno u finalnoj verziji teksta ovog zakona odnosno u prijedlogu biti korišćena ili drukčija skala ovih kazni ili sasvim druga formulacija”, dodaje Miloš Bukejlović, ministar pravde RS.

O kojoj su i na, kako su rekli, “Međunarodnoj naučno-stručnoj konferenciji” u Narodnoj skupštini Republike Srpske. I dok je još u raspravi o Nacrtu predsjednik Narodne skupštine priznao da je zakon problematičan po mnogo pitanja, sada staje na loptu.

“Sve ćete čuti u uvodnom izlaganju nećete me natjerati da od ovoga sad 15 minuta odgovaram na pitanja”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

Pa su i odgovori eksperata iz Srbije i Hrvatske na pitanja o manjkavostima nacrta u pravilu šturi.

“Ne bih to u tom smislu komentarisao. Mogu reći da u Hrvatskoj imamo sad otprilike blizu 30 godina praktične primjene i da smo posljednjih godina u jednoj kontinuiranoj tendenciji dekriminalizacije”, kaže Igor Vuletić, Pravi fakultet Osijek.

“Dok nešto ne počne da se primjenjuje, bez obzira na to kako je normirano, nećemo moći da sudimo na adekvatan način”, kaže Zoran Pavlović, profesor Pravnog fakulteta Novi Sad.

A kada kriminalizacija klevete i uvrede, ovako kako je predviđa nacrt počne da se primjenjuje poslužiće kao alat u rukama kompromitovanog pravosuđa kojim će gasiti politici nepodobne medije. To je strah medijskih radnika i dijela nevladinog sektora, ali ne i eksperata koji su se zatekli na skupu u Banjaluci.

“Evo ja sam uvjeren da naše sudije i sudovi djeluju nezavisno u BiH i da ne bi smjelo doći do bilo kakvih zloupotreba u pogledu primjene pozitivno pravnih propisa”, dodaje Ilija Musa, Filozofski fakultet Mostar.

“To gledamo svih ovih prethodnih godina o toga na koji način se imenuju ključni ljudi u pravosuđu. Do toga na koji način odgovaraju, kako selektivno pristupaju određenim predmetima, kako se pojavljuju ključni ljudi iz pravosuđa čak na stranačkim skupovima”, kaže Ivana Korajlić, Transparency International.

Sa krajem javnih rasprava teče rok Vladi da zakon u formi prijedloga vrati Narodnoj skupštini Republike Srpske. Na negodovanja medijskih radnika koja su uslijedila i prije izglasavanja nacrta odgovarano je pozivima na, kako je rečeno, opsežne javne rasprave. One su na kraju stale u četiri termina i četiri grada, uprkos ranijim tvrdnjama da će se o svemu čak i na javnom servisu.

“Nakon donošenja nacrta u okviru RTRS biće organizovane sedmične, ako treba i dvije emisije kolaža u kojima će učestvovati svi oni koji imaju šta da kažu. Šta se smiješ, kao RTRS nije objektivan, trebam kod tebe doći u Federaciju jel to, trebam u Federaciju doći ti si objektivan a?, rekao je nedavno predsjednik RS Milorad Dodik.

Objektivno – tvrde oni koji negoduju, javne rasprave organizovane su pro forme, jer da je ko htio čuti stav medijske zajednice pitao bi i prije pisanja nacrta. S obzirom na to da nije, strahuje se, slijedi period koji obesmišljava novinarstvo.

“Dakle vi, kao medij koji treba da propituje zloupotrebu javnih funkcija, pogotovo kad je u pitanju namještanje javnih poslova, zapošljavanje članova porodice, to sve potpada tako je i zamišljeno očigledno, da vi to više ne možete da problematizujete u mediju”, kaže Sandra Gojković Arbutina urednica Nezavisnih novina.

Jer u slučaju suprotnog i medij i novinar ulaze u opasnost od krivičnog postupka koji znači krivično gonjenje u periodu od tri do pet godina koji za sobom nosi, ugroženo poslovanje i moguće gašenje i prije nego što se konačan ishod utvrdi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad