Dok čekaju pomoć države, građani sami sebi pomažu zadužujući se u bankama. Prema podacima Centralne banke BiH od gotovo 11 milijardi maraka, koliko kreditno zaduženi građani, više od 70 posto su nenamjenski potrošački krediti.

Jedanaest milijardi je razloga da se zapitamo živimo li mi u dužničkom ropstvu i hranimo li se na kamate. Nadležne agencije potvrđuju visoku stopu revolving nenamjenskih kredita, a garanciju daju za visinu kamatne stope, bez obzira na rast euribora.

“Sa većom dozom izvjesnosti gledamo na period koji je ispred nas i mi ne očekujemo korekcije koje će preći 200 baznih poena ili dva posto kako smo to ranije najavljivali”, kaže Admil Nukić, pomoćnik direktora za bankarsku superviziju .

Kada je riječ o servisiranju kredita i banaka građani ne žele da se zadužuju ili bi najradije samo opsovali.

“Hoćete iskreno ili ne? N1: Iskreno naravno.) Pi pi piiiip. N1: Pa šta vam to znači. Pa da ne psujem”.

“Čini se da je situacija svakog dana sve gora. Banke su lihvarska društva ovde i uzimaju ljude kako stignu”.

“Nisam možda mjerodavno, nisam ta koja bi o ugroženosti govorila, ali teško da se može živjeti sa ovim mirovinama”.

“Ne želim zaista ni u kakve kredite ulaziti, sreća imam stan. Razumijem neke ljude koji su prinuđeni da uzimaju kredit jer nemaju drugu opciju, ali ne razumijem ljude koji uzimaju kredite da bi išli na odmore”.

“I ono kredita što sam imao to je sa bankom išlo po nekom dobrom ugovoru. S tim što su kamate bile veće nego što sam volio, ali tako je bilo”.

Građani su u krizi prepoznali fiksne kamatne stope kao bolje rješenje za namjenske kredite, no ekonomisti ističu da je svaki kredit ruski rulet i da se dugoročno ne može prognozirati koja je vrsta kamatne stope ustvari dobitna.

“Ne možete vi ako ste digli kredit za narednih 30 godina, ne bi trebali paničiti što su malo više kamate u ovoj ili narednoj godini, jer možda će za pet godina biti opet vrijeme jeftinog novca i možda će na tom prosjeku od 30 godina biti prosječna niža varijabilna u odnosu na inicijalno fiksna kamatna stopu. Još uvijek u tom kontekstu ne znamo ko su gubitnici, a ko dobitnici”, ISTIČE Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH.

Sa inflacijom i recesijom, a i bez nje, ekonomisti su sigurni da su uvijek na gubitku građani koji se nisu odgovorno i namjenski zadužili, odnosno korisnici revolving kredita koji u momentu osiguravaju osjećaj kvalitetnijeg života u odnosu na onaj koji si realno mogu priuštiti.

Iako smo prestali biti zemlja u kojoj se ljudi raduju i slave kad dobiju nenamjenski kredit, revolving krediti su još uvijek visoko pozicionirani u kreditnom portfoliju naših građana. Zbog čega nije zgoreg ponoviti još jednom da se krediti uzimaju odgovorno i samo s dugoročnim ciljevima i interesima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad