Na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Je li Bosna i Hercegovina iznimka – i ako jest, što su posljedice?" uvodničar Dejan Jović sa Fakulteta političkih znanosti Zagreb rekao je da BiH jeste posebna, ali da bi to trebalo prihvatiti.

Predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović rekao je da je vrijeme da BiH postane konačno i bosanska i da se razvija kao društvo i država u zajednici prosperitetnih demokratskih država.

“Blokadama državnog razvitka, paternalizmu i hegemonizmu susjeda mora doći kraj. Ne tražimo ništa više od onoga ZAVNOBIH-ovskog da BiH nije identitetski ni srpska ni hrvatska ni bošnjačka, ali tražimo da bude konačno i bosanska. Društvo i država u zajednici prosperitetnih demokratskih država”, kazao je Kulenović.

On je istakao da je put BiH u stabilnost obnova zajedničkog života, građanskog društva, sekularne države i demokratskog građanskog uređenja i, konačno, moderne nacionalne države.

“Saveznici na tom putu su dobrodošli, povijesne stranputice su neizbježne, zablude masa i trampizam su očekivani, ali je neizbježan historijski tok i dignitet u obnovi i daljem razvoju bosanske državnosti.”

Dejan Jović istakao je da se termin “iznimnost” u slučaju BiH koristi da bi se opravdalo zašto na BiH ne možemo primijeniti ista pravila, modele upravljanja koji postoje u drugim zemljama koje su manje složene, navodno manje podijeljene, koje su više “normalne”, uobičajene.

“Onda se često koristi taj pojam da je BiH neki poseban slučaj, čak i kada se to radi dobronamjerno”, kazao je Jović i dodao da misli da je BiH zaista različita od drugih zemalja, posebna, ali da su i mnoge druge zemlje posebne.

Prema njegovim riječima,”iznimnost je normalna i ne bi trebala biti razlog za isključivanje ili za neko posebno, posebno ne negativno tretiranje pojedinih zemalja”.

“Ne bi je trebalo ignorirati, ali bi je trebalo prihvatiti”, kazao je Jović.

Naveo je da BiH ima četiri alternative sadašnjem stanju, odnosno više opcija za primjenu nekih od alternativnih modela kojima bi se učinila sličnijom drugima. Da li će to htjeti, ne zavisi samo od građana BiH nego i o konstelaciji odnosa u međunarodnoj zajednici koja značajno utiče na samu strukturu BiH.

“Jedna bi bila stvaranje novog dogovora unutar BiH, koji bi bio dovoljno uvjerljiv vanjskim akterima kako bi dopustili prenos unutarnje suverenosti prema BiH”, naveo je Jović.

Druga opcija, prema mišljenju Jovića, je potreba jačanja elemenata zajedničkog identiteta u BiH nasuprot jako izraženim, ali namjerno uvećavanim etničkim posebnostima, i to kroz afirmiranje ideje bosanskohercegovačkog demosa.

“Treće i četvrto su dvije opcije koje ne treba isključiti, ali po mom sudu su prilično rizične, jedna se odnosi na pokušaj oblikovanja BiH u skladu sa željom većine, pri čemu sada imamo prvi puta neku novu situaciju u kojoj je jedan narod većinski, to su Bošnjaci u BiH”, kazao je Jović.

Naveo je da je možda moguće kroz demokratske mehanizme oblikovati BiH kao bošnjačku, što bi podrazumijevalo promjenu statusa druga dva naroda Srba i Hrvata, čemu bi se oni, siguran je, suprotstavili uz pomoć Srbije i Hrvatske.

“Četvrta opcija je ako se zaključi da je iznimnost prevelika i da nije moguće ni na koji od ova prethodna tri načina je smanjiti i da je iznimnost problem koji se ne može prihvatiti i koji sprečava dalji demokratski razvoj BiH i njeno uključenje u međunarodnu zajednicu – onda je tu opcija razdruživanja u BiH, što mislim da je još manje vjerojatna i još više rizična, ali nije nemoguća, posebno u situaciji eventualno kolapsa međunarodnog poretka i eventualnog raspada Evropske unije”, rekao je Jović.