Vladi Federacije BiH navodno je dostavljen prijedlog Zakona o plinovodu Južna plinska interkonekcija. Svi su složni kako je riječ o strateškom projektu, no mnogi strahuju što bi moglo značiti izbacivanje BH Gasa iz ovog projekta, o čemu se špekulira.

Da li je na adresu Vlade FBiH stigao nacrt zakona, nije potvrđeno. Ali, reakcija već ima. Ne na projekat, za koji je utvrđeno da bi smanjio zavisnost BiH od ruskog gasa. Dio koji je sporan je onaj za koji je zainteresovan HDZ, a koji predviđa izbacivanje BH-Gasa iz projekta osnivanjem nove kompanije čije bi sjedište bilo u Mostaru. To bi bio zadatak Federalne Vlade jer je i kompanija BH-Gas, koja je zadužena za transport prirodnog gasa, u njenom 100 procentnom vlasništvu.

“Zbog čega HDZ nije tražio da ima i dva operatora za obnovljive izvore električne energije, nego se u operator za obnovljive izvore energije slivaju novci od 800 hiljada kupaca iz Elektroprivrede BiH, a određeni broj, puno manji iz Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna. Upravo kantoni koje hoće HDZ da na neki način veže i za ovu Južnu interkonekciju su najveći korisnici, odnosno njihovi vlasnici I investitori iz tih dijelova koje koriste novac iz operatora za obnovljive izvore energije”, kaže Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku.

Iz BH-Gasa na naš upit podsjećaju da je tekst “Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska” pripremljen još 2020. godine, a da o prijedlogu zakona koji se pominje nemaju zvanične informacije.

“S obzirom na dostignutu zrelost projekta, BH-Gas je uz podršku resornog ministarstva u okviru svojih poslovnih planova za naredni period planirao nastavak aktivnosti na realizaciji ovog projekta”, rekli su.

Za sve je kriva politika predstavnika Trojke, koji prave ustupke HDZ-u, kritikuju pojedini stručnjaci.

“Jedna politika vladajućih koja se svela na ucjenjivanje I ustupke: daj ti meni ovo pa ću ja tebi ono” je I dovela do situacije koju imamo u BiH, a ne samo u energetskom sektoru”, rekao je Damir Miljević, stručnjak za energetiku.

Protiv prijedloga Hrvatske strane bio je, podsjećamo, i američki ambasador u BiH, koji je optužio prvog čovjeka HDZ-a BiH, Dragana Čovića, da opstruiše gasovod Južna interkonekcija, insistiranjem na formiranju drugog operatera koji će biti “pod etničkom kontrolom Hrvata”.

“Ambasador Marfi je rekao jednu logičnu stvar. Dakle, imamo preduzeće BH-Gas koje lagano može preuzeti brigu i skrb nad ovim dijelom infrastrukture”, istaknuo je ranije Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Osim što je sporan u političkom smislu, ovaj prijedlog upitan je i u ekonomskom. Uvođenje još jednog operatera povećalo bi troškove potrošačima. A ako se uzme u obzir da BiH od svih energenata najmanje koristi gas, a teži energetskoj tranziciji, je li nam novi gasovod, uopšte, potreban?

“Preko 50 % tog gasa ide za grijanje Sarajeva, a ostalo ide za privredu. Tako da sa strateškog stanovišta nije pitanje koji tok, nego pitanje da li BiH koja mora ići ka dekarbonizaciji u narednih 20 godina uopšte treba da pravi nove gasovode”, kazao je Damir Miljević, stručnjak za energetiku.

Nezvanično, osnivač i vlasnik novog preduzeća dovodi se u vezu s Predsjedništvom Matice Hrvatske. No, do zvaničnih informacija, sve je sada u rukama Trojke.