Kada će BiH dobiti strateški i pravni okvir za cyber sigurnost?

Više od 15,4 miliona prijetnji cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini desili su se u periodu od januara do augusta 2023. godine, podaci su drugog Izvještaja o cyber sigurnosnim prijetnjama u BiH. Brojke iz izvještaja, zajedno s najnovijim revizorskim izvještajima o stanju u institucijama BiH, ukazuju na nepostojanje strateškog i pravnog okvira cyber sigurnosti u BiH.

Američka trgovačka komora u BiH organizirala je konferenciju “Cyber Security- Otporne organizacije pobjeđuju, okupivši IT stručnjake i donosioce odluka iz različitih sektora u BiH s ciljem razmjene iskustava i znanja o najnovijim izazovima i tehnologijama kad je riječ o cyber sigurnosti. Prema svemu sudeći razlika u interesu za kvalitetan odgovor na cyber napade, između privatnog i javnog sektora, ogromna je.

“Naši zakoni ne pričaju sa zakonima koji su spušteni od EU. BiH itekako kaska za ostalim zemljama EU i svijeta po pitanju same legislative, a onda i kapaciteta potrebnih da se odbranimo od bilo kakvih cyber napada”, kaže Belma Ohranović, potpredsjednica Woman4Cyber Chapter u BiH.

Nalazi Ureda za reviziju institucija BiH pokazali su da institucije nisu bile efikasne u aktivnostima osiguranja osnovnih pretpostavki za cyber sigurnost. Uz strateški i zakonski okvir cyber sigurnosti, nije uspostavljen ni Tim za računarske incidente za institucije BiH.

“Svjedoci smo različitih napada na institucije gdje nisu ugroženi samo podaci građana nego i biznis u kontinuitetu”, kaže Nedim Hamzić, generalni sekretar AmCham BiH.

Zbog čega je od posebnog interesa privatnog sektora da se konačno unaprijedi legislativa u našoj zemlji.

“Ubrzanje radnih grupa u Parlamentu i donošenje propisa koji će ovu oblast dodatno urediti. Definitivno je to sve povezano i sa digitalizacijom u BiH i institucije, ne jedna, nego kontinuitet tih institucija mora da prati takvu legislativu”.

Nedavni hakerski napadi na Vijeće ministara, Parlamentarnu skupštinu BiH i Centralnu izbornu komisiju (CIK) neki su od najaktuelnijih primjera koji odlično ilustriraju ranjivost Bosne i Hercegovine. No posljedice cyber napada mogu biti i veće.

“Iz razloga što je danas je sve digitalizovano. Cyber napadi su realnost. Bilo koji cyber napad na infrastrukturu, distribuciju, komunikacije, bolnicu dovodi do toga da mi više nismo operativnu. nema vode, struje ni komunikacije”, rekao je Jasmin Azemović, univerzitetski profesor na predmetima koji su vezani za informacijsku sigurnost, digitalnu forenziku, kriptografiju i etiku u informacionim tehnologijama..

Žrtve cyber napada često su frustrirane zbog sporog odgovora nadležnih organa, zbog čega eksperti građanima i dalje savjetuju oprez, zbog sve češčih prevara ističe se kartično plaćanje u digitalnom svijetu.

“Djeci sa 17, 18 godina roditelji podijele, odnosno daju im punomoć za karticu, tako da djeca imaju sve podatke kada je kartica u pitanju i onda da bi kupili neki bonus na igrici oni ukucaju i broj kartice i datum validnosti i security code. Čim imate ta tri podatka vi možete plaćati s te kartice i raditi bilo šta”, dodaje Vahidin Đaltur, Direktor IKT sektora Agencije za bankarstvo FBiH.

Iako se u javnosti smatra da su banke najčešća meta napada hakera, to su ustvari institucije jedne zemlje. Mada banke imaju najveće štete zbog čega i ulažu više u cyber sigurnost. U perspekitivi bi to trebale raditi institucije BiH. I krenuti od legilslative.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad