BiH je pod narandžastim upozorenjem: Padavine i grmljavina zabilježeni su u velikom dijelu naše zemlje. Koliko će trajati, kada će se vrijeme stabilizirati, da li su vreline iza nas i kako sve to utiče na poljoprivredu. Gosti Novog dana su Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH i meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH Bakir Krajinović.

BiH je pod narandžastim upozorenjem – šta to znači, objasnio je meteorolog Krajinović

“Kada su u pitanju vremenske prilike imamo alat koji pomaže građanima i privredi u BiH, to je meteoalarm koji kroz tri boje – žuta, narandžasta i crvena, upozorava na opasne vremenske prilike. U narednih nekoliko dana je narandžasto i to znači dosta ozbiljno i opasno vrijeme za aktivnosti koji su na otvorenom i koje mogu uzrokovati probleme gradjanima BiH“, kazao je.

N1

Šta znači izuzetno opasno vrijeme?

“Kada izdamo narandžasto upozorenje moramo biti spremni na pljuskove, praćene gmrljavinom, jakim vjetrom, to znači da mogu pokvariti sve ono što planiramo na otvorenom. Aktivnosti, manifestacije, radovi na otvorenom, vremenske  prilike mogu poremetiti te planove i uzrokovati negativne posljedice kod ljudi. Moramo prilagoditi aktivnosti svim tim okolnostima, sigurnost je na prvom mjestu“, ističe Krajinović.

Kakve su najnovije globalne procjene kada je u pitanju klima – da li su ove vreline “nova normalnost”?

“Sve ove lekcije proteklih godina koje učimo, ne pamtimo ovakve vremenske prilike. Iz sezone u sezonu obaramo apsolutne rekorde kada su u pitanju temperature i padavine. Početkom ljeta, kada smo pripremali ljetnu prognozu, znali smo da će biti natprosječne temperature s manjim količinama padavina, i takva je prognoza posljednjih desetak godina iz sezone u sezonu. Vrijeme se mijenja usljed globalnih promjena, ni BiH nije imuna na to, kao ni naši klimatski uslovi, svaki klimatski pojas u BiH trpi posljedice. Imamo najljepšu klimu na svijetu, umjerena u svakom pogledu, ali ove globalne promjene dovode do toga da ona bude sve ekstremnija. Zima iza nas je najtoplija otkad postoji mjerenje, dakle 135 godina unazad najtoplija iza nas, s ekstremno malim količinama snijega. U aprilu smo izmjerili apsolutni rekord za BiH, u Zenici 33, a ljeto je ponudilo izuzetno ozbiljna tri toplotna talasa u BiH: onaj u sedmom mjesecu ponudio je apsolutne rekorde u pogledu torpskih noći – šest u Sarajevu, a u Tuzli čak devet, to govori koliko je naša klima postala ekstremna. Ne preostaje ništa drugo nego da podignenomo svijest o tome da se klima promijenila i u BiH u jednom negativnom pravccu i da naše društvo se mora prilagođavati novim nepovoljnim uslovima za stanovništvo i poljoprivredu. Kada klimatolozi kažu da se klima mijenja i kad govorimo u stepenima ili litrima po km kvadratnom, teško je shvatitli, međutim kada poljoprivrendici počnu pričati o klimatskim promjenama u konvertibilnim markama štete koju su imali, mislim da će tada biti svijest o klimatskim promjenama jasna svima“, zaključio je Krajinović svoje izlaganje.

S druge strane, kako poljoprivrednici postupaju kada je na snazi naranžasto ili neko drugo vremensko upozorenje, pojasnio je Bićo.

“To je dobra stvar, mada u poljoprivredi se na to ne stiže odreagovati na vrijeme, poljoprivreda je takva pod otvorenim nebom i teško je to spašavati. Veće površine su zasijane na otvorenom. Ono u zatvorenom se može pridržavati, a na otvorenom šta Bog da“, naglašava.

Jesu li poljoprivredne površine pretrpjele puno štete?

“Štete su ogromne i evidentne, od nedostatka vlage, enormono visokih temperatura i na otvorenom i zatvorenom. Na otvorenim poljima to ne treba ni komentarisati, dosta usjeva je i uništeno totalno. Voće je dosta stradalo sve zbog visokih temperatura i nedostatka vlage“, dodaje Bićo.

Pamtite li ovakve situacije?

“Sabrao sam dosta godina, ne pamtim ovakve vrućine, ovo je nenormalna situacija. Previsoke temperature, rijeke i potoci presušuju, ljudi nemaju odakle da navodnjavaju“, pojašnjava.

N1

Može li se govoriti o štetama u konvertibilnim markama?

“Trenutno ne dok se ne završi sezona, ali evidentno je da su ogromni gubici. Na terenu vidimo slabiji rod i kvalitet svega, tako da su štete neminovne“, smatra Bićo.

Može li se kalendar poljoprivrednih aktivnosti mijenjati?

“Dosta se toga i ranije mijenjalo, ide se u sjetvu i žetvu ranije, ali teško je predvidjeti bilo šta. Ne može se ni tako brzo pirilagoditi ni vremenu ni uvjetima, struka bi trebala da se uključi i da se ljudi edukuju na terenu, jer nauka radi svoj posao. Postoje sjemena otporna na visoke temperature, na vlagu, tako da nauka radi svoj dio i to treba pratiti. Kod nas je to teže, država ne prati, nema zaštite poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođaća, ljudi se snalaze kako znaju i umiju. Sezona kakva je bila, da bi naplatili štetu, nešto namirili, mora se proglasiti elementarna nepogoda, a jeste li čuli da je neka opština ili kanton proglasila? Država čuva sebe da ne bi platili, a poljoprivrednik trpi. Prepušteni svi sami sebi, ljudi se dovijaju kako znaju“, naglasio je.

Smijete li se usuditi reći da je grana poljoprivrede u opasnosti ako se nešto ne promijeni?

“Ja to odgovorno tvrdim da je domaća poljoprivreda ne da je u opasnosti nego da je dobrim dijelom nepametnom politikom dovedena u pitanje. Nismo konkurentni, proizvodnja iz godine u godinu opada, nakon rata je svakako mala u odnosu na potrebe građana države. Umjesto da je podižemo u nas proizvodnja pada, a poljoprivrednik je ne može dizati bez podrške. Svaka poljoprivreda u svijetu ima plavi dizel, naši poljoprivrednici sipaju u mašine kao da voze najskuplji auto, poticaji moraju biti redovniji, sredstva mu trebaju kad je sjetva i žetva, a ne da se mijenjaju pravila svake godine, u pola sezone, pravilnici se dopunjuju itd, ljudi ne znaju na čemu su. Od oljoprivrede smo napravili pravnike i knjigovođe, bave se papirima više nego proizvodnjom i sekiracijom hoće li zaboraviti zarez neki da ga odbije, i logično je da ljudi odustaju, poljoprivreda je postala preskup posao“, zaključuje Bićo.