Na vlastima je da zbroje i saniraju ono što se da sanirati nakon nezapamćenih poplava u Evropi. Na naučnicima je da utvrde šta je direktan uzrok izlivanja rijeka koje su odnijele više od 180 života u Evropi. Nema sumnje saglasni su, u pitanju su klimatske promjene, a otapanje lednika, i akumulacija toplote u okeanima, su samo neki od odgovora.

Put kojim se izvozi šuma. Za Marka Avrića iz Modriče to znači nemogućnost dolaska do kuće automobilom. Kada na njega padne kiša, to znači da je teško doći i pješice.

“Put mi nikada nije kako treba, uvijek je ovako isto. A kada padne kiša sve odnese, nidgje kanala nema izvađenog”, pojasnio nam je.

No nije sva šteta u putu, upozoravaju meteorolozi. Sjeća šume, posebno ona nekontrolisana ima mnogo veće posljedice.

Klimatske promjene

“Stablo bukve koje može rasti u našim umjerenim geografskim širinama i koje je dosta zastupljeno može primiti i do 500 litara vode što je značajna količina padavina koja nas nekada može spasiti. Druga stvar, bilo kakva šuma je bolja nego da je zemljište golo. Ako imate veliku količinu padavina, zemljište će se prije ili kasnije, bez obzira kakva je suša napuniti vodom, a onda više neće imati kuda, pa će je početi da izbacuje na površinu”, rekao je Nedim Sladić, meteorolog.

Neraskidiva je veza između poplava i globalnog zagrijevanja saglasni su meteorolozi. Topliji vazduh zadržava daleko više vode od hladnijeg.

“Samo da navedem jedan primjer, u mjestu Kuvala Anjala, u Finskoj, zabilježeno je 27 dana zaredom temperatura iznad 25C. To je Finska, nije Španija, nije sjeverna Afrika. Finski zaliv, u Baltičnom moru dosegao je rekordnih 26,6C 14. jula. To je najtopija zabilježena temperatura vode od kada se mjeri”, kazala je Clare Nullis, portparol svjetske meteorološke organizacije.

“Za svaki porast zraka, temperature u vazduhu od jednog stepena, mi imamo 7% više vlage u atmosferi, što znači više vode i više kiše. Iz tog razloga nema velike sumnje da je ovo povezano sa klimatskim promjenama”, izjavila je Tea Blažević, meteorolog N1 TV.

A promjene su destruktivne suše i požari sa jedne strane, sa druge strane poplave, i klizišta. Odgovor je to prirode, mnogi smatraju, na štetno djelovanje čovjeka.

Razvijene zemlje spremne da odgovore

“Imali smo mega-toplotni val na sjeverozapadu Amerike, toplinski val koji je čak zahvatio Sibir, imali smo 25C temperaturu izmjerenu u Istočnom Baltiku, i sada imamo strašne poplave u Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji, Luksemburgu, Sve se to dogodilo na sjevernoj hemisferi”, rekla je Blažević.

U razvijenim zemljama, spremnim da odgovore na ovakve pojave. No, odgovor nije bio dovoljno dobar, jer je broj žrtava nezapamćen, a materijalne štete nesagledive. Priroda je još jednom pokazala svoju nepredvidivost.